Naslovnica VijestiPolitikaGospodarstvoLifestyleKulturaSportCrna kronikaZanimljivostiObavijesti Regija


#intervju

Lifestyle

JOZO BONAČIĆ, DUBROVČANIN U BRUXELLESU Ovdje ne postoji odlazak na kavu, kava se pije s nogu ili za radnim stolom!

Nismo emotivno vezani za život u inozemstvu, već nam je primarni cilj stvoriti bolji i kvalitetniji život za našu obitelj u odnosu na trenutne mogucnosti u Hrvatskoj - zaključuje Jozo Bonačić

Autor: Dajana Brzica
Foto: Privatni album

13.06.2018.



Dubrovčanin Jozo Bonačić, može se slobodno reći, živi svoj san. Ovaj 31-godišnji Dubrovčanin već nekoliko godina živi i radi u Bruxellesu, u svojoj struci, sretno je oženjen i otac male curice, neopterećen kreditima, kvadratima, zaposlenjima niti drugim hrvatskim mukama. Što sve nema Dubrovnik, a ima Bruxelles, a što im je zajedničko, te koliko često dolazi u rodni grad otkrili smo u razgovoru s njim.

Kako ste se upoznali sa suprugom i čime se ona bavi?

Upoznali smo se dok smo još bili studenti 2009. na jednom kongresu u Dubrovniku. Uspjeli smo održat vezu na daljinu na relacijama Dubrovnik-Zagreb i Zagreb-Bruxelles. Vjenčali smo se 2012. nakon čega se i ona doselila u Bruxelles gdje smo započeli zajednički život. Sljedeće godine se zaposlila kao nastavnica u Europskoj školi, gdje i danas radi.

Kakvi su uvjeti života za mlade obitelji u Bruxellesu, je li teško doći do vlastitog stana kao što je to slučaj u Dubrovniku?

Mislim da je neusporedivo lakše za mlade ljude doći do vlastitog stana u Bruxellesu, a rate kredita, bez velikog početnog kapitala, samo su malo veće od iznosa najma. Postavili smo sebi cilj da ne budemo podstanari dulje od 5 godina i uspjeli smo naći odličan stan u koji smo se uselili nakon 4 i pol godine boravka ovdje.

Kakve su cijene kvadrata, a kolike su prosječne plaće, može li si čovjek priuštiti kupnju vlastitog stana i koliko dugo obično traje podstanarski staž?

Mislim da ovdje taj koncept cijene kvadrata ne postoji kao u Hrvatskoj nego ukupna cijena stana ovisi više o broju spavaćih soba, kupaonica i slično. Postoje i stroga pravila što se može kategorizirat kao spavaća soba, npr. prostorija manja od 9 kvadrata ne može biti spavaća soba nego ured, a samim tim će i cijena stana biti manja. Svakako nije kao u Hrvatskoj gdje se dnevni boravak često računa kao soba i dvosobni stan, a ima zapravo samo jednu spavaću sobu... Cijene naravno variraju i o poziciji, recimo dvosobni stan u rezidencijalnom dijelu može se naći izmedju 700 i 900 eura mjesečno, dok su bliže centru i poslovnoj četvrti preko 1000 eura.

Kakve su prosječne plaće, a kakve cijene namirnica u butigama, što je skuplje, a što jeftinije u odnosu na Hrvatsku?

Prosječna plaća je nešto preko 3000 eura bruto, a davanja državi variraju od 30% do 50% ovisno o ukupnoj godišnjoj plaći. Cijene u trgovinama su zapravo vrlo slične onima u Hrvatskoj. Odjeća i tehnika je manje više isto, dok je kod hrane nešto skuplje, a nešto i jeftinije. Voće i povrće je kvalitetnije i jeftinije u Hrvatskoj, iako se mogu naći kvalitetni proizvodi u BIO i manjim stranim, npr. turskim trgovinama. Zanimljivo, u tim "stranim" trgovinama se mogu naći i hrvatski proizvodi kao Vegeta, ajvar od Podravke, pa čak i Kraševe Napolitanke, Bajadere, Kiki bomboni itd.

Kakvo vam je radno vrijeme, kolika je pauza za ručak, radi li se non stop, „'ko crv u željezu”, ili je fleksibilnije, tipa može li se tijekom radnog vremena „izletiti”, nešto obaviti, popiti kava i sl.?

Radno vrijeme ovisi naravno o poslu. Žena radi u školi samo kad ima nastavu, a pripreme većinom odrađuje kod kuće. Kod mene je 8-satni radni dan koji je najčešće od 9 do 17. Radim u timu s još 3 osobe, dvoje u Norveškoj te jednim u Singapuru i trebamo biti dostupni non-stop s tim da se vikendima rotiramo na dežurstvu. Posao mi je vremenski fleksibilan tako da mogu izletiti u slučaju nekih privatnih obaveza. Najbitnije je da se posao odradi i da imam telefon uza se. Ovdje ne postoji koncept odlaska na kavu, nego se popije „s noga“ ili ponese za radni stol. Ovisno o količini posla ni pauza za ručak nije fiksna, može bit brzi sendvič za radnim stolom ili odlazak u restoran i fini obrok uz pivu, dvije...

Kakve su porodiljne naknade i nakon koliko se vremena žena mora vratiti na posao, kakva je pronatalitetna politika i ima li je uopće, tj. je li potrebna?

Pravila oko porodiljnih naknada se iskreno ne sjećam jer nam je sve bilo novo i strano, a pod strano mislim na francuskom... Mislim da smo se prijavili na sve što smo mogli i da nismo ništa propustili. Tu je bilo naknada od zdravstvenog osiguranja, grada ili općine, udruga za djecu i obitelj... Što se tiče povratka na posao, porodiljni traje jako kratko. Ukupno 15 tjedana, s tim da se minimalno mora uzeti 1 tjedan prije termina odnosno 9 tjedana nakon porođaja, dok se ostatak rasporedi po volji. Većina žena radi do tjedan dana prije termina i vrati se na posao nakon 14 tjedana. Uobičajena praksa je upisati bebu u jaslice odmah nakon porodiljnog, ali nam se to činilo prerano tako da smo iskoristili dodatan roditeljski dopust u trajanju od 3 mjeseca. Nakon toga smo se služili popularnim „baka-servisom“ što je naravno mnogo značilo nama, a i nasim roditeljima koji jedva čekaju provoditi vrijeme s malom unukom.

Kako je organizirana primarna zdravstvena zaštita, konkretno pedijatri s obzirom da u Dubrovniku imamo vječnu nestašicu istih?

Kćer smo prijavili na naše zdravstveno osiguranje. Mislim da ima poprilično velik broj pedijatara, ali i da imaju puno posla, što naša pedijatrica redovito ponavlja... Većinom su privatni pedijatri ili rade u privatnoj bolnici, tako da se svaki posjet pedijatru plati 55 eura od čega osiguranje refundira dio.

Koliko se dugo čeka na preglede i kako se plaća osnovno/dopunsko zdravstveno osiguranje?

Godišnje se osiguranje plaća oko 100 eura, a svaki posjet doktoru opće prakse se plati na licu mjesta 30-35 eura i osiguranje refundira nešto više od 50% tog iznosa. Ako se treba ići na neki pregled doktor da uputnicu i kontakt broj preko kojeg se može naručit. Za obične preglede kao rendgen ili ultrazvuk se ne čeka puno, ali s obzirom da su skoro sve bolnice privatne, to se poprilično i plati.

Koliko uopće koštaju medicinske usluge u Bruxellesu?

Pregled kod doktora opće prakse je 30-35 eura, specijalisti kao ortoped, pedijatar, ginekolog su 50-60 eura, pregledi kao rendgen, ultrazvuk i slično su okvirno 100-200 eura. Troškovi hospitalizacije su vrlo visoki, ali dodatno osiguranje ili osiguranje preko firme pokriva većinu iznosa.

Kakvo je stanje u vrtićima, mora li dijete biti cijepljeno primarnim cjepivima i je li tim uvjetovan upis kao kod nas?

Nismo još upoznati sa stanjem u vrtićima, ali, koliko znam, djeca moraju biti cijepljena. Mozemo sa sigurnošću potvrditi da su jaslice vrlo tražene i da je jako teško naći mjesto. Potrebno je početi tražiti mjesto i prijavljivati se na listu čekanja u prvim mjesecima trudnoće da bi imali šanse dobiti mjesto po završetku porodiljnog. Javnih jaslica je tek nekoliko i vrlo je teško naći mjesto. Većina ljudi se okreću privatnim jaslicama koje su skuplje. Cijene u nasem dijelu grada su oko 700-750 eura mjesečno.

Koliko dugo rade vrtići?

Jaslice uglavnom rade od 7 do 18 sati, a vrtići, pretpostavljam, imaju slično radno vrijeme.

Gdje i kako provodite slobodno vrijeme? 

Nisam upoznat s terminom „slobodno vrijeme“... šalu na stranu, preko tjedna se malo toga može napraviti s obzirom da se većina trgovina zatvara oko 18h, shopping centri oko 19h, a jedino trgovine s hranom rade do 20h. Uslijed toga većina ljudi idu u shopping vikendom, što mi izbjegavamo jer gužve budu stravične. Vikende najčešće provodimo kod kuće družeći se s kčerkicom, povremeno otiđemo na jednodnevni izlet ili shopping u Njemačku gdje su cijene prihvatljivije, a proizvodi bliži našim navikama.

Pratite li lokalne vijesti, kako je stanje u Bruxellesu?

Živimo na vanjskom rubu grada i rijetko idemo u centar. Ne pratimo lokalne vijesti tako da nismo toliko ni upućeni u „stanje“ u Bruxellesu. Nama je lijepo u našem stanu i okolici, a za ostalo ne marimo previše...

Koliko često dolazite u Dubrovnik i što vam najviše nedostaje te za kraj, koje su dobre, a koje loše strane života u Bruxellesu?

U Dubrovnik se obavezno ide na ljeto (osim prošlog ljeta kad nam se kćer rodila), a ostale praznike podijelimo između Dubrovnika i Zagreba. Najviše mi nedostaju obitelj i prijatelji, barka, more, Grad... Dalo bi se tu jos nabrajat... Što se Bruxellesa tiče, kao pozitivnu stavku bi izdvojio visok standard i kvalitetu života. Grad nudi razna kulturna, sportska i druga događanja za širok spektar ljudi i interesa. Centralno je pozicioniran u Europi tako da su mogućnosti za putovanja izvrsne i financijski prihvatljive. Bruxelles kao grad nije nešto pretjerano lijep. Glavni trg jest jedan od najljepših u Europi koje sam vidio, ali širi centar je poprilično prljav i neuredan. Neugodan dojam često ostavljaju doseljenici iz francuskih i belgijskih kolonija koji su tu generacijama i nisu se prilagodili europskim standardima, vec su zadržali svoj stil života i uličnu (ne)kulturu. Promet je možda čak i najlošija stavka Bruxellesa i Belgije općenito. Prevelik broj auta, prometna nekultura i loša prometna rješenja često čini vožnju po Bruxellesu i zaobilaznici vrlo neugodnom, a ponekad i opasnom. Kao zaključak mogu reći da nismo emotivno vezani za život u inozemstvu, već nam je primarni cilj stvoriti bolji i kvalitetniji život za našu obitelj u odnosu na trenutne mogućnosti u Hrvatskoj.

#Horoskop

|

Lifestyle
ŽENA VAGA Pravedna, uravnotežena i šarmantna

23.09.2018.  

#Ljubav

|

Lifestyle
LICEM U LICE Situacije koje s partnerom ne smijete rješavati putem poruka

23.09.2018.  

#Šećer

|

Zanimljivosti
STRUČNJACI: Jogurti sadrže više šećera od gaziranih pića

23.09.2018.  

#Meduza

|

Vijesti
NE DIRAJTE JU U Jadranu se pojavila smrtonosna meduza

23.09.2018.  

#Bolest

|

Zanimljivosti
STRUČNJACI PORUČUJU: “Izgladnite bolest i ozdravite!”

23.09.2018.  

#Google

|

Zanimljivosti
GOOGLE UPOZORAVA Aplikacije i dalje mogu skupljati podatke u Gmailu

23.09.2018.  

#Ministri

|

Politika
LOŠA STATISTIKA Hrvatski ministri sudjeluju tek na oko pola sastanaka EU-a

23.09.2018.  


Danas na programu Libertas TV
www.libertas.tv

DUBROVNIK

23.1°C

Ponedjeljak, 24.09.2018.

Max. 

25 °C

Min. 

16 °C

  Vjetar:

JI 13.0 km/h  

  Vlaga:

78%  

  Tlak zraka:

1015.9 hPa  

  Oborine u zadnjih 24h:

0.00 mm  

  UV indeks:

-  

  Temperatura mora:

25.0°C  

  Stanje mora:

1 (mirno-naborano) 

  Vidljivost:

20 km  

  Izlazak / zalazak sunca:

06:37 / 18:42  

  Izlazak / zalazak mjeseca:

18:47 / 05:37  

UTO

25.09.



20 °C

14 °C

SRI

26.09.



21 °C

13 °C

ČET

27.09.



20 °C

11 °C

PET

28.09.



22 °C

15 °C

SUB

29.09.



27 °C

14 °C

Izvor:


DHMZ

Tečaj

Kupovni

Srednji

Prodajni

+/- %

EUR

7.395787

7.418041

7.440295

-0.04%

USD

6.280924

6.299823

6.318722

-0.67%

CHF

6.569362

6.589129

6.608896

+0.40%

GBP

8.281956

8.306877

8.331798

-0.83%

Iznos: 

=

Izračun je informativan, koristi se srednji tečaj HNB.
Tečajna lista br. 183, primjenjuje se od 22.09.2018.
Izvor: hnb.hr

Glas Grada i Mozaik - online izdanje  

info kutak  


Naslovnica Opći uvjeti korištenja
Vijesti Politika Gospodarstvo Lifestyle Kultura Sport Crna kronika Zanimljivosti Obavijesti
Kad se sinjorine predstavljaju Kućni ljubimci Dubrovnik očima prošlosti Grad, to ste vi

Impressum: Orlanda Prkačin, glavna urednica, tel: +385 99 5309 638, e-mail: orlanda@liberoportal.hr

Izdavač: TELE5 d.o.o., Masarykov put 3c, 20000 Dubrovnik   -   Direktorica: Katarina Milat Kralj   -   © TELE5 d.o.o. Dubrovnik


Stranica liberoportal.hr koristi tzv. kolačiće kako bi osigurala bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost. Koristeći našu stranicu slažete se s korištenjem kolačića. Pročitajte više: Uvjeti korištenja