Počeci zrakoplovnog prometa na dubrovačkom području
pretežno vedro
trenutno vrijeme
DUBROVNIK
27.5°C
Vrijeme za 28.09.2021.
28.09.2021. Danas
Max. 25°C Min. 20°C
Vrijeme za 29.09.2021.
29.09.2021. Sri
Max. 24°C Min. 19°C
Vrijeme za 30.09.2021.
30.09.2021. Cet
Max. 24°C Min. 18°C
Dežurna ljekarna
Dežurna ljekarna
Ljekarna Gruž
CHF
CHF
6,907712
GBP
GBP
8,773175
USD
USD
6,405108
EUR
EUR
7,491414
Počeci zrakoplovnog prometa na dubrovačkom području
10.09.2021 | Dubrovnik očima prošlosti
AERODROM NEKAD DAVNO

Počeci zrakoplovnog prometa na dubrovačkom području

Autor: Libero Portal
Foto: Dubrovački muzeji
Prva zračna luka na našem području bila je „uzduhoplovna luka Gruda“ na koju je prvi zrakoplov sletio 1936. Bila je to travnata „ledina“ dužine 110 i širine 60 metara, u polju ispod magistrale u blizini Grude

Povodom održavanja 35. kongresa Međunarodne aeronautičke federacije u Dubrovniku koji je započeo 9. rujna 1935. godine, Dubrovački muzeji donose kratku priču na tu temu, s osvrtom na početke zrakoplovnog prometa na našem području.

 

Dvadeseto stoljeće je stoljeće neslućenog razvitka zrakoplovstva. Svjetska povijest zrakoplovstva bilježi i brojne Hrvate, izumitelje, inženjere i konstruktore počevši od Fausta Vrančića (Šibenik, 1551. – Mleci, 1617.), između ostaloga i izumitelja i inženjera, koji se bavio teorijom letenja i izumio padobran, a da bi provjerio svoje teorijske postavke, navodno je skočio padobranom s jedne venecijanske tvrđave. Spomenut ćemo i jednog od najvećih hrvatskih izumitelja Slavoljuba Eduarda Penkalu koji je 1909. registrirao patent za zrakoplov, a sam je izradio zrakoplov po svojim nacrtima i 1910. ostvario prvi let. Hangar za spomenuti zrakoplov, izgrađen na Črnomercu u Zagrebu, bio je začetak prve zračne luke u Hrvatskoj. Jedan od pionira hrvatskog i europskog zrakoplovstva je inženjer i konstruktor Josip Fizir iz Ludbrega ( 1891.-  1960. ) koji se školovao i radio u inozemstvu. Prije Drugog svjetskog rata ostvario je nekoliko domaćih konstrukcija zrakoplova, au prvoj polovici 20. stoljeća podario je 18 konstrukcija zrakoplova. Njegovi zrakoplovi su imali motore manje snage, ali su bili savršenog konstrukcijskog umijeća pa je primjerice njegov izviđač na poznatoj utrci „Male Antante“ 1927. na relaciji Zagreb-Prag-Varšava i natrag, osvojio prvo mjesto s motorom od 240 KS, a svim ostalima su motori bili snažniji od 400 KS.

 

Prva zračna luka na našem području bila je „uzduhoplovna luka Gruda“ na koju je prvi zrakoplov sletio 1936. Bila je to travnata „ledina“ dužine 110 i širine 60 metara, u polju ispod magistrale u blizini Grude, a lokacija se kasnije pomicala zapadnije zbog slabe drenaže Konavoskog polja koje je do izgradnje tunela bilo u kišnim razdobljima poplavljeno. Pored domaćih zrakoplova „Aeroputa“ na liniji Beograd – Sarajevo – Dubrovnik, vrlo brzo se uvode i linije sa Splitom i Zagrebom te sezonska međunarodna linija Dubrovnik –  Zagreb – Beč – Brno – Prag. Tek 1960. započela je izgradnja današnje zračne luke čije je prometovanje započelo dvije godine kasnije.

 

Grudski „zgodan aerodrom“ je prema pisanju „Narodne svijesti“ iz rujna 1935. napravljen  u samo nekoliko mjeseci da bi u nedjelju 8. rujna primio prve zrakoplove: jedanaest vojnih, raznih tipova te više privatnih, između kojih i dvomotorac rumunjskog kneza Bibescusu, njemačke avijatičarke gđice Hoffman te zrakoplov tvornice „Bata“ iz Borova u vlasništvu češkog industrijalca Tomaša Bate, osnivača tvornice i zaljubljenika u letenje. Povod dolasku u Konavosko polje bilo je otvaranje 35. kongresa „Međunarodne aeronautičke federacije“, koji je započeo aeromitingom s akrobacijama i skakanjem s padobranom na novoj zračnoj luci, za koju su se vještaci najpovoljnije izrazili i dali dopuštenje za prometovanje sljedeće godine. Tom prilikom je na lokaciju stiglo mnoštvo publike iz Grada, Boke i svih Konavala. Dan ranije je parobrodom u Dubrovnik uplovilo 80 predstavnika aeroklubova iz raznih država. Grad je bio iskićen zastavama svih država, sudionica kongresa, atrij Dvora je bio najsvečanije iskićen sa zastavom „Aeronautičke federacije“ na pročelju, a počasnu stražu držali su Župljani u svojim živopisnim nošnjama. Predavači su bile poznate osobe iz zrakoplovstva, znameniti avijatičari, predsjednici aero-klubova i vlasnici aviona, a predavanja su se održavala na francuskom jeziku jer je francuska zrakoplovna tehnika tada bila najjača na svijetu. Kongres je završio u četvrtak svečanom večerom priređenom u Pomorskoj vojnoj akademiji.

 

Izvor: Dubrovački muzeji, viša kustosica Liljana Kovačić

 

Tekst je dio kataloga i izložbe „ MOJE KONAVLE – Stare fotografije iz privatnih zbirki – Prikupila Katica Radić“ koje bi Dubrovački muzeji trebali realizirati do kraja ove godine.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Zatvori
Pošalji