U Zakotorcu pronađeni grobovi s višestrukim ukopima iz 4.st.pr.Kr. (FOTO)
lahor
trenutno vrijeme
DUBROVNIK
6.7°C
Vrijeme za 23.01.2022.
23.01.2022. Danas
Max. 6°C Min. 0°C
Vrijeme za 24.01.2022.
24.01.2022. Pon
Max. 3°C Min. -4°C
Vrijeme za 25.01.2022.
25.01.2022. Uto
Max. 6°C Min. -4°C
Dežurna ljekarna
Dežurna ljekarna
Ljekarna Gruž
CHF
CHF
7,274484
GBP
GBP
9,001489
USD
USD
6,634807
EUR
EUR
7,522544
U Zakotorcu pronađeni grobovi s višestrukim ukopima iz 4.st.pr.Kr. (FOTO)
26.11.2021 | Dubrovnik očima prošlosti
ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA

U Zakotorcu pronađeni grobovi s višestrukim ukopima iz 4.st.pr.Kr. (FOTO)

Autor: Libero Portal
Foto:
Izuzetno bogati grobovi s višestrukim ukopima iz 4.st.pr.Kr. pronađeni su u Zakotorcu na poluotoku Pelješcu, tijekom istraživanja jedne od grobnica uz prapovijesne gomile

U istraživanjima provedenima u drugoj polovici listopada ove godine, sudjelovao je i voditelj dubrovačkog Arheološkog muzeja dr.sc. Domagoj Perkić. 

 

- Od nalaza posebno se izdvajaju oni koji vjerojatno pripadaju ženskim ukopima: pojedine brončane igle i fibule (spone), perle od jantara, stakla i bronce, kameni pršljenci ili pak neupitno muškim individuama: oružje (željezna koplja, noževi, čak možda i mačevi, trobridne brončane strjelice). Pojedine nalaze nije moguće vezati izravno uz pojedini spol kao što su grobni prilozi u smislu keramičkih posuda (u pravilu grčkog porijekla, kao najskuplje i najkvalitetnije posude tog vremena) te ukrasi za kosu i odjeću (spiralni ukrasi, tzv. Saltaleoni) – ističe dr.sc. Domagoj Perkić.

 

Uz ovogodišnja istraživanja u Zakotorcu, nastavljena su i prošlogodišnja u Nakovani gdje se započelo s istraživanjima prapovijesnih kamenih gomila na brdu Zmijna, nasuprot impozantnog prapovijesnog gradinskog naselja i danas zvanog Grad. 

 

- Prva od istraženih gomila devastirana je u ranijim razdobljima, moguće već u rimsko doba, nakon što su Rimljani osvojili ove krajeve, između 35. i 33. g. pr. Kr. Naime, u tom vremenu rimski vojskovođa Oktavijan (kasnije car August) kreće u konačno osvajanje Ilirika te u svom krvavom pohodu u potpunosti porobljava, među ostalim otoke Korčulu i Mljet, a vjerojatno i Pelješac. O tome saznajemo iz povijesnih izvora, najviše od rimskog pisca Apijana, koji opisuje Oktavijanove pohode i ratove u Iliriku. Naravno, spomenute devastacije mogle su se dogoditi i nešto kasnije, no zasigurno prije puno vremena. To se može zaključiti iz tzv. kulturnih slojeva koji su se tijekom višestoljetnog razdoblja ponovno stabilizirali i na površini ništa nije upućivalo na devastaciju. Također, bitna je i danas živa tradicija kod lokalnog stanovništva, koji paze na gomile znajući da se u njima nalaze grobovi i koji drže da im se može dogoditi strašna nesreća ukoliko ih oskvrnu – naglašava dr.sc. Perkić i dodaje kako se i pored utvrđenih devastacija na osnovu arheoloških nalaza koji su preostali u grobu, može pretpostaviti vrijeme izvornog pokopavanja, vjerojatno stanovnika s Grada, u 3. st. pr. Kr. 

 

- O tome nam svjedoče pojedini ulomci helenističkih keramičkih posuda iz tog vremena te jedna gema kao kruna prstena. Geme su obično vrste poludragog kamena, u uporabi kao ukras (dio prstena, ogrlice, broša), amulet (štiti od uroka i bolesti) ili kao pečatnjak. Ukrasi su u pravilu urezani, no kod naše geme, zbog oštećenja taj urezani prikaz nije čitljiv. No, pored manjeg broja nalaza, za arheologe ne manje bitni su drugi momenti i ostatci. Tu se prije svega misli na ostatke grobnih konstrukcija i cijele kamene gomile unutar koje se nalazi grob. Utvrđeno je kako se ove gomile, specifičnog oblika (s tri rubna vijenca koja se prstenasto nastavljaju jedan na drugi i završavaju s centralnom grobnicom) u pravilu datiraju u kraj starijeg i mlađe željezno doba, dakle negdje od 5. do 1. st. pr. Kr. Na taj način, na širem prostoru brda Zmijna u Nakovani možemo pratiti pogrebne običaje i grobni, sveti prostor, kroz najmanje zadnja dva tisućljeća prije Krista. Imamo uobičajene kamene gomile u razdoblju kasnog eneolitika i brončanog doba (kraj 3. i prva polovica 2. tisućljeća pr. Kr.), groblja na ravnom (van gomila) tijekom kasnog brončanog i ranog željeznog doba (druga polovica 2. tisućljeća i početci 1. tisućljeća pr. Kr.) te na kraju opet gomile, ali sada nešto drugačijeg, specifičnog oblika krajem starijeg i kroz mlađe željezno doba – ističe dr.sc. Perkić. Uz to napominje kako prostor Nakovane predstavlja izuzetno bitan prostor za buduća istraživanja, u svim domenama ljudske egzistencije: prostor gradine Grad kao mjesta gdje su živjeli, brdo Zmijna i drugi okolni prostor kao mjesto gdje su se pokopavali, te za sada najbolje istraženi prostor Spile Nakovana, gdje je bilo izvjesno svetište, za sada nepoznatim ritualima i štovanim božanstvima.     

 

 

Istraživanja u Zakotorcu i Nakovani obavljena su u suradnji Centra za prapovijesna istraživanja iz Zagreba, Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za arheologiju i Dubrovačkih muzeja, te uz potporu udruge Hrvatski dom iz Viganj i  financijsku pomoć općine Orebić. Uz dr.sc. Domagoja Perkića, stručnu ekipu činili su i dr. sc. Hrvoje Potrebica, dr. sc. Marko Dizdar i Marta Kalebota uz neizostavnu logističku pomoć Ivana Pamića.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Zatvori
Pošalji