Ovako se nekad u Dubrovniku slavio Božić, a evo i tko je prvi postavio Betlem! (FOTO)
jak vjetar
trenutno vrijeme
DUBROVNIK
14.7°C
Vrijeme za 23.02.2024.
23.02.2024. Danas
Max. 15°C Min. 14°C
Vrijeme za 24.02.2024.
24.02.2024. Sub
Max. 14°C Min. 12°C
Vrijeme za 25.02.2024.
25.02.2024. Ned
Max. 13°C Min. 12°C
Dežurna ljekarna
Dežurna ljekarna
Ljekarna Kod zvonika
CHF
CHF
0,953500
GBP
GBP
0,856250
USD
USD
1,084400
Ovako se nekad u Dubrovniku slavio Božić, a evo i tko je prvi postavio Betlem! (FOTO)
24.12.2023 | Dubrovnik očima prošlosti
DUBROVAČKI MUZEJI

Ovako se nekad u Dubrovniku slavio Božić, a evo i tko je prvi postavio Betlem! (FOTO)

Autor: Libero Portal
Foto: Dubrovački muzeji
Želite li znati koji je najstariji dubrovački betlem, tko su donatori figurica u Male braće ili tko je prvi u Dubrovniku postavio Betlem u Kneževu dvoru i još puno toga, možete otkriti u tekstu više kustosice Branke Hajdić Dubrovačkih muzeja!

Tradiciju prikaza jaslica u Dubrovniku možemo pratiti od vremena renesanse kada ih je za crkvu sv. Petra Velikog izradio kotorski slikar Lovro Dobričević (1420.- 1478.). Prva vijest o narudžbi nekog dijela za dubrovačku crkvu je ugovor iz 1459. u kome se slikar Lovro Dobričević obvezuje rektoru crkve sv. Petra Vlahuši Bogojeviću izraditi djelo u oslikanom reljefu, a koje predstavlja Rođenje i Poklonstvo kraljeva, prema crtežu koji je načinio. Po ugovoru jaslice su trebale biti gotove u roku od dvije i pol godine, međutim nisu dovršene za slikareva života. Jaslice nisu sačuvane, ali je očuvan mramorni kip djeteta Isusa u naravnoj veličini u Arheološkom muzeju Dubrovačkih muzeja. 

 

S druge strane, prvi spomen jaslica kao kućnog inventara nalazi se u popisu imovine Jeronima de Dimitrio sastavljenom 18. lipnja 1510. U tom se popisu navode:...“due imagini di bosich et bosichniza de legno. Po mišljenju Josipa Stošića ovdje imamo prvo svjedočanstvo o postojanju jaslica u jednoj dubrovačkoj kući i isto tako prvi podatak o obliku njihovog naziva u hrvatskom jeziku.

 

Drugi spomen jaslica u Dubrovniku nalazimo polovicom 19. st. kada se postavljaju u domu okružnog poglavara Pava Rešetara. Pisac i povjesničar Josip Bersa imao je priliku, još kao dijete, sudjelovati pri postavljanju jaslica u Kneževom dvoru. On taj betlehem opisuje riječima: „Pod pećinom ležalo je Božje dijete, oko njega Marija i Josip, vo i tovar (divio sam se krasnom tovarčiću), pak pastiri, janjad s pravom vunom na koži, grbave deve visoke palme, stakleni vodopadi; podalje malo evo dolaze mala Tri kralja! Na vodokršće su veći likovi zamjenjivali prvašnje. Ove lijepo izdjeljane i bojadisane prilike, drage uspomene iz moje prve mladosti, darovane su po smrti Pava Rešetara Dubrovačkom dominikanskom samostanu (Fratrima Bijelim). Figure koje su pripadale ovom betlehemu postavljaju se i danas u crkvi sv. Dominika. 

 

sv dominika jaslicke figure.jpg

 

Betlehem iz Gospe Velike u Pakljenoj na otoku Šipanu spada među najstarije jasličke figure napuljske provenijencije iz 18. stoljeća na našem području. Sestre franjevke od Bezgrješnog začeća koje su naslijedile ljetnikovac Cvjetković i otvorile samostansku kuću 1967. postavljaju ove jasličke figure u crkvi Gospe Velike u božićno vrijeme do polovice 20. stoljeća. Šipanske jaslice čini 40 figurica, djelo umjetničkog obrta nepoznatih majstora, te su kao takve zaštićene kao pokretno kulturno dobro. Žene i muškarci u odjeći iz 18. stoljeća, prikazani su pri obavljanju svakodnevnih poslova i trgovanju.

 

Tradicija posjećivanja crkvenih betlehema u prvoj polovici 20. stoljeća u Dubrovniku bila je neodvojivi dio božićnog duha Grada. Taj se običaj odnosio naročito na posjećivanje dvaju betlehema, onog u časnih sestara Službenica Milosrđa na Pilama i onog u franjevaca u Samostanu Male braće, a od tog običaja ostala je zapisana i uzrečica: Ho'mo gledat betleme u dumana na Pilama i u crnijeh fratara! Službenice Milosrđa, Ancelle della carita, stigle su u Dubrovnik 1853. godine iz talijanskog grada Brescie. Iz matične kuće reda u Bresci časne sestre su donijele betlehemske figure, izrađene od polikromiranog drva. Ove figure iz polovice 19. stoljeća nabavljene su u južnom Tirolu u Austriji. Njih petnaest, veličine oko 30 cm koje predstavljaju Mariju, Josipa, Isusa, anđele, pastire, vola, magarca, deve i deset figura nešto manjih dimenzija žena i muškaraca pri svakodnevnim poslovima postavljaju se i danas.

 

413803727_668789468739700_6470110846859169464_n.jpg

 

Betlehem u franjevačkoj crkvi Male braće postavlja se već tradicionalno ispod oltara sv. Diega, Sačinjavaju ga jedanaest velikih figura (Djetešce Isus, Marija, Josip, četiri pastira, tri kralja, dva anđela, vol i magarac) koji su nabavljeni 1934. godine u gradu Lecce u južnoj Italiji, u manufakturi poznatog talijanskog kipara Luigia Guaccia (1871.-1934.).

 

male brace jaslice.jpg

Dvadesetak godina nakon prvog postavljanja betlehema, 1958. god., u franjevačkoj crkvi Male Braće, po prvi puta u Dubrovniku, postavljene su okićene jele s obiju strana oltara, dekorirane žaruljama i kozarom, ukrasima od metalne folije. S postavljanjem jaslica započinje se obično 9. prosinca ujutro, a na Badnji dan se neposredno prije mise ponoćke otvaraju zastori i otkriva betlehem u crkvi Male braće. Pored jedanaest velikih figura u pejzažni prikaz postavlja se i pedesetak manjih figura od keramike. Figure Sveta Tri kralja u jaslice se postavljaju tek 6. siječnja na blagdan Vodokršća ili Bogojavljenja. Običaj je da se betlehem u crkvi Male braće diže tek nakon Feste sv. Vlaha.

 

Crkva Domino, Svi Sveti (Domus Omnium Sanctorum) na Širokoj ulici nezaobilazno je mjesto u vremenu od Božića do blagdana Krista kralja. Do 1960-ih godina prošlog stoljeća u crkvi Domino, koja je tada pripadala franjevačkom redu, nije se postavljao betlehem. Prvi betlehem u Domina postavio se tek s dolaskom Don Slavka Grubišića 1963. godine. Figure od glazirane gline, njih 15, kupio je iste godine u Zagrebu. Taj je betlehem od početka uređivao i postavljao Tonči Krasovac. Specifičnost ovog betlehema je trajna scenografija koja stoji preko čitave godine zaklonjena zastorom. 

 

VIše pročitajte OVDJE.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Zatvori
Pošalji