Ondašnje kafane i gostionice - krčme (1)
lahor
trenutno vrijeme
DUBROVNIK
11.4°C
Vrijeme za 24.02.2021.
24.02.2021. Danas
Max. 9°C Min. 9°C
Vrijeme za 25.02.2021.
25.02.2021. Cet
Max. 19°C Min. 8°C
Vrijeme za 26.02.2021.
26.02.2021. Pet
Max. 17°C Min. 9°C
Dežurna ljekarna
Dežurna ljekarna
Ljekarna Kod zvonika
CHF
CHF
6,857283
GBP
GBP
8,812515
USD
USD
6,226099
EUR
EUR
7,569069
Ondašnje kafane i gostionice - krčme (1)
22.01.2021 | Dubrovnik očima prošlosti
FELJTON 361: IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA

Ondašnje kafane i gostionice - krčme (1)

Autor: Libero Portal
Foto: Glas Grada
Koliko su kafane i gostionice u Dubrovniku bile dio svakodnevnog života najbolje pokazuje i knjiga Josipa Berse „Dubrovačke slike i prilike 1800. – 1880.“

Piše: Lukša Lucijanović/Glas Grada

 

Najživlji javni prostori, svojevrsna pozornica života i pučke kulture mnogih gradova u Europi pa tako i   Dubrovnika  bile su kafane i gostionice (krčme). U njima su se ljudi sastajali, zabavljali, razmjenjivali razne vijesti i pričali o „svakome“ i „svačemu“. Isto kao i danas.

 

Doista, koliko su kafane i gostionice u Dubrovniku bile dio svakodnevnog života najbolje pokazuje i knjiga Josipa Berse „Dubrovačke slike i prilike 1800. – 1880.“ koji je na vrlo slikovit način opisao život u tadašnjim kafanama a danas stručnije rečeno: u „ugostiteljskim objektima“.

 

U današnjem i slijedećih nekoliko brojeva biti će riječi o zapisima Josipa Berse o atmosferi koja je tih godina vladala u našim kafanama i gostionicama.  Ali prvo riječ dvije o ovom čovjeku koji nije rođen u Dubrovniku a koji je toliko  volio ovaj Grad. Dakle, Josip Bersa je rođen u Zadru 1862. a umro 1932. godine također u Zadru.  

 

Kao dijete od tri godine dolazi s ocem u Dubrovnik na izmaku 1865. Tu provodi djetinjstvo, svršava gimnaziju i postaje pravi i potpuni Dubrovčanin sa svim dubrovačkim odlikama i značajkama. Cijeloga života nosi u svojoj duši mili grad te ga, iako daleko od njega, proživljuje i neumorno ispituje njegovu prošlost i život.

 

2 De la Vill.jpg

 

»Dubrovačke slike i prilike« je djelo iz dubrovačkog života od 1800. do 1880. koje je živo, lijepo, zanimljivo i poučno. Oživljuje nam u plastičnim slikama zadnje časove i trzaje starog republikanskog Dubrovnika i dolazak novog vremena i novih prilika. U njima vidimo i osjećamo društveno previranje, tiho umiranje jednog društva i vremena, izmjenu naraštaja, uklapanje dubrovačke posebnosti u opću hrvatsku narodnu zajednicu. Redaju se pred našim očima dogođaji, pojave i ljudi minulih dvaju vjekova. Otkriva zanimljive i važne podatke o kulturnim, socijalnim, političkim i društvenim životom tog vremena. Zato  Bersa često opisuje događaje iz tadašnjim kafana pa na taj način možemo doznati kakva je atmosfera vladala u njima. Evo prvi dio tog teksta. 

 

Kafane i gostionice

 

Za dangube i brbljavce bile su kafane i gostionice. Bila je popularna gostionica nekog Talijana na Pločama, gdje su se za ljetnih popodneva sastajali pod sjenastim dudovima besposleni gospari, pili kafu ili »kupicu rozolina«, kartali se i bistrili mjesne i tuđe zgode.

 

Mladi Luko Didak Sorgo pohađao je i opisao te sastanke.

 

Svaka i neznatnija novina bila je predmet razgovora. Radoznalost i pomnja pooštravale su se, čim bi se Napoleon spomenuo, a kroz radoznalost pomolila bi se uznemirenost. U mašti nemoćne čeljadi moralni stas Korzikanca rastao je do visine svjetskog suca; pred tim neumoljivim Titanom mali dubrovački svijet stajao je poguren, kao da iščekuje osudni udarac. Taj nesavladljivi trepet obuzdavao je svačiju volju, potkresavao je svačija krila, pa eto zašto su ulice i javni lokali bili puni svijeta, kojemu se nije davalo kod kuće sjediti; taj se svijet motao bez cilja, uzimao se s poznanicima u poruke, da čuje, da zna, šta se zbiva, šta će sutradan donijeti.

 

 

In memoriam – Luka (Bobo) Radović

 

Pred par dana napustio nas je dugogodišnji turistički djelatnik – g. Bobo Radović s kojim sam se često poslovno i privatno dosta družio. Nekoliko riječi o njegovom životnom putu. Rodio se u Dubrovniku 5.12.1939. g. i sve škole završio u našem Gradu. Odlazi na studije u Zagreb (Ekonomski fakultet) kada se upoznajemo i svakodnevno družimo. 

 

Bobo je bio duhovit čovjek, dobar i marljiv student tako da mi je bilo jako ugodno družiti se s njim.

 

4 Bobo.jpg

 

Poslije završenog studija Bobo se zapošljava prvo u hotelu „Bellevue“, pa onda u + hotelu „Stadion“ iZajedničkim službama HTP Dubrovnik, da bi sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća  prešao raditi na Babin kuku.

 

U Babinu kuku radi par godina nakon čega prelazi za direktora hotela „Argentine“ pa onda hotela „Belvedere“ sve do odlaska u mirovinu.

 

Imao je velikog iskustva u vođenju hotelskih objekata, kao osoba bio je veoma radišan a kao čovjek veseo i društven pa smo se često družili i poslovno i privatno.

 

Udruga za očuvanja tradicije dubrovačkog turizma „Dubrovački izlog“ izražava duboku sućut obitelji, rodbini i prijateljima preminulog Boba Radovića. Počivao u miru!

 

Lukša Lucianović i članovi Udruge: Nikša Bender, Stjepan (Pepo) Hrtica, Joško Jelavić, Božo Letunić, Đuro Market, Antun Tonko Miljanić, Ivo Ogresta i Frano Tomšić.

 

 

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Zatvori
Pošalji