U Dubrovniku, u kojemu nije bila razvijena kartografska djelatnost niti su vlasti poticale radove na kartiranju svojega teritorija, sačuvan je mali broj rukopisnih karata koje su izradili domaći autori
Piše: viša kustosica Ana Kaznačić Skurić, Dubrovački muzeji
U kartografskoj zbirci Pomorskoga muzeja u Dubrovniku čuvaju se tri volantne rukopisne karte s kraja 17. stoljeća, koje prikazuju teritorij Dubrovačke Republike sa širim balkanskim zaleđem. Takve karte korištene su vjerojatno za interne potrebe Dubrovačke Republike, a iako nisu rađene na temelju znanstvenog istraživanja, ipak su iznimno vrijedan izvor za povijesno-geografska istraživanja dubrovačkog područja zbog vrlo dobrog prikaza obalne linije i brojnih toponima.
Na rukopisnoj karti je prikazano područje Dubrovačke Republike s užim obalnim pojasom jadranske obale od Makarske do Valone i hercegovačko-crnogorsko zaleđe s tokovima rijeka Neretve, Trebišnjice i Morače. Relativno su precizno ubicirani brojni toponimi, nazivi otoka, rtova, uvala i rijeka. Ucrtane su granice Dubrovačke Republike, mletačkih komuna u Boki kotorskoj i Crne Gore, a Dubrovnik je označen kao Republika („R. Ragusa“). Označena su brodogradilišta i pogodna sidrišta.
Navode se i povijesni nazivi okolnih zemalja. Reljef je mjestimice prikazan krtičnjacima, koji dočaravaju brdovitost terena. U lijevom donjem kutu je ruža vjetrova, koja karti daje uobičajenu orijentaciju.
Karta ima jednostavan okvir, bez geografske mreže i stupanjske podjele okvira. Nije naveden naslov ni ime autora.