vedro
trenutno vrijeme
DUBROVNIK
3.5°C
Vrijeme za 18.01.2021.
18.01.2021. Danas
Max. 4°C Min. -2°C
Vrijeme za 19.01.2021.
19.01.2021. Uto
Max. 7°C Min. -3°C
Vrijeme za 20.01.2021.
20.01.2021. Sri
Max. 10°C Min. 1°C
Dežurna ljekarna
Dežurna ljekarna
Ljekarna Gruž
CHF
CHF
7,035203
GBP
GBP
8,524926
USD
USD
6,242945
EUR
EUR
7,572692
Priča o Ivu Kuljevanu, lopudskom dobročinitelju: Sreću je dijelio sa siromašnima i bolesnima
11.12.2020 | Dubrovnik očima prošlosti
PISMO S LOPUDA

Priča o Ivu Kuljevanu, lopudskom dobročinitelju: Sreću je dijelio sa siromašnima i bolesnima

Autor: Libero Portal
Foto: Iz tiskanog izdanja Glasa Grada
„Radite i gledajte svak svoj poso, ostavite se lotrojstva (lijenosti op. D.M.) jer je lotrojstvo mati svijeh zloća, i tada će doći blagoslov Božiji.“ ... Evanđelje po Ivu Kuljevanu, rekao bih

Piše: Davor Mage/Tiskano izdanje Glasa Grada

 

Ivo Kuljevan (Lopud, 12.XII.1850. – Chiclayo, 25.IV.1928.)

 

Naš najveći dobrotvor Ivo Kuljevan kao šesnaestogodišnji dječak iz brojne obitelji od desetoro djece Nika i Ivane rođ. Rombaldi napustio je rodno mjesto Lopud i otisnuo se u široki svijet. Snalažljiv, hrabar, bistar, oštrouman i vidovit, vođen porivom stvaralaštva obreo se na gradilištu sueskog kanala. Tu nije našao smisao trajnog ostanka i nakon nekoliko godina vođen instiktom poslovnog zanosa u društvu graditelja Ferdinanda Lessepsa stiže u Panamu koji ima zamisao novog projekta: Panamski kanal.

 

Nemirni trgovački Ivov duh vodi ga u Čile da bi nabavljeno vino dobro prodao na panamskom tržištu. No na putu prema sjeveru pred obalama Perua biva zaustavljen i priveden jer mu je brod vijao čileansku neprijateljsku zastavu u Pacifičkom ratu između Čilea, Perua i Bolivije. Doveden u Callao, luku prijestolnice Lime, zadržao se nekoliko godina i utabanao poslovno tlo svoje nemirne naravi. Seli se u Chiclayo (grad od 500.000 st.) i ostvaruje mladenački san stvaralaštva.

 

Obiteljski uspješan, 12.XII.1880. utemeljuje tvrtku „Casa Cuglievan“, na svoj 30.rođendan. Ime je prilagodio španjolskom izričaju a prezime je nadopunio majčinim djevojačkim Rombaldi. Zavidnim poslovanjem svoj duh i savjest oplemenjuje dobročinstvima pa uz svoj čestiti rad donira dva velika krila bolnice Las Mercedes isključivo za liječničku skrb siromašnih bolesnika s posebnim fondom za održavanje.

 

Uz brojne humanitarne aktivnosti i podstreke da se spriječi siromaštvo, zagovara i ulaže u razvoj trgovine, poljoprivrede i industrije sjevera Perua. Za suosjećaj sa siromaštvom biva obljubljen među pukom. Dobitnik mnogih priznanja uz zlatnu medalju za socijalni rad duga ulica uz središte Čiklaja nosi njegovo ime „ Calle Juan Cuglievan.“ 

 

Pa usprkos prohujalom, ali uspješnom vremenu u tuđini nije zaboravio svoje rodno mjesto, svoj san, svoj zavjet za uređenje Lopuda. I ostvaruje dobročinstvo: osmišljava oplemeniti cijelo mjesto, kulturno i gospodarski, da bi privukao i oraspoložio turiste, da bi se mjesto osnažilo uz turističku privredu. Pa se gradi (1920-1927) zgrada škole sa stanom za učitelje, za općinu, za poštu, za čitaonicu, zgrada čekaonice i biljetarnice, mesarnice i ribarnice, javni zahod, duga promenadna obala (nazvana Obala Ivo Kuljevan) i još dulja šetnica (Put Iva Kuljevana) do rta uvale, Benešinog rata. Sređuje se središte mjesta, nad lučicom se ruši kuća i kapela samostana sv.Mateja i tako dobiva širok prostor uz zasađeno drveće, a prostran pristup crkvi i školi ograđen je transparentnom kolonadom. Cjelovita zamisao uređenja mjesta nije privedena kraju.

 

Po prvi put nakon svog odlaska Ivo Kuljevan dolazi na Lopud 1926. Pomalo razočaran, jer se njegove građevinske upute nijesu ostvarile kako je nalagao, ponajviše jer je komunikacija onoga vremena bila spora, duga i svodila se jedino na pisanu „knjigu“ koja je dugo putovala. No u osjetljivosti svojega bića jako su ga pogodili međuljudski odnosi sitnih zavisti, kundurarije i negodovanja. Istina, nekolicine mještana. Ali i to je bilo dovoljno da njegov dobročiniteljski zanos bude poljuljan i da odustane od cjelovitosti svoje zamisli. Iz Grada, 21.3.1927. uputio je mještanima javno pismo, „Lopuđani,...“ koje završava:

 

„Ja sam ljubio Lopud, ja sam učinio Lopudu dobra, a bio sam više puta ozlovoljen od nekih Lopuđana. Ja sam mislio još dosta stvari učiniti, ... ali lopujske kundurarije i ono što se protiv mene govori, činili su mi izgubit svaku volju. Moguće je da ću ja to oprostiti i zaboraviti, ali to stoji u Vama. Braćo moja! Nemojte biti tako zavidni i zlobni jedan protiv drugoga, nemojte kundurovati jedan za drugim, nemojte mrziti jedan na drugoga, to je sve za Vašu štetu i propast.

 

Radite i gledajte svak svoj poso, ostavite se lotrojstva (lijenosti op.D.M.) jer je lotrojstvo mati svijeh zloća, i tada će doći blagoslov Božiji.“  ...  Evanđelje po Ivu Kuljevanu, rekao bih.

 

Već 1935. prema objavljenim podacima o 10 najuspješnjih turističkih odredišta u Kraljevini Jugoslaviji, Lopud je s 53 831 noćenjem zauzeo šesto mjesto. Veličina njegovog dobročinstva ogleda se u žrtvovanju obiteljskog bogatstva za humano i opće dobro. Nikoga od sedmoro djece nije učinio nametnikom roditeljskih truda, a sreću obiteljskog uspjeha dijelio je sa siromašnima i bolesnima. Poslovnu imućnost pretočio je u dječački zavjet svom rodnom kraju: osmislio je cjelovito uređenje Lopuda u graditeljskom i sadržajnom smislu.

 

Na dobrobit tadašnjih, sadašnjih i budućih generacija, a najmanje njegovog potomstva. I upravo je u tome veličina njegove darežljivosti. Zahvalnost otoku što se  uopće rodio i ostvario tako plodan život.

 

Nemam saznanja je li itko s tako velikom obitelji oblikovao i vlastitim novcem izgradio rodno mjesto. I zato je naš najveći dobročinitelj. Danas kad baštinimo tu plemenitost ne možemo bez gorčine gledati nered, bahatost i ponižavanje njegovog djela. Ostali smo s okrnjenom školskom zgradom bez stana za nastavnika, bez čitaonice, bez javnog zahoda, bez čekaonice i biljetarnice, šetalište je postalo transportna cesta...

 

Za omalovažavanje civilizacijskog i kulturnog napretka pobrinula se sebična, bezćudna i polupismena „domoljubna“ vlast. Pripišimo to prstu sudbine i život će nam postati lakši!

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Zatvori
Pošalji