pretežno vedro, jak vjetar
trenutno vrijeme
DUBROVNIK
27.6°C
Vrijeme za 23.07.2019.
23.07.2019. Danas
Max. 32°C Min. 26°C
Vrijeme za 24.07.2019.
24.07.2019. Sri
Max. 33°C Min. 24°C
Vrijeme za 25.07.2019.
25.07.2019. Cet
Max. 30°C Min. 23°C
Dežurna ljekarna
Dežurna ljekarna
Ljekarna Gruž
+0.28%
CHF
CHF
6,701274
-0.30%
GBP
GBP
8,206752
+0.18%
USD
USD
6,581790
-0.01%
EUR
EUR
7,382794
Priča o jednoj mladosti u pitomom gradskom kvartu koji danas više ne sliči na sebe
13.06.2019 | Dubrovnik očima prošlosti
SOLITUDO I ORSAN NEKAD

Priča o jednoj mladosti u pitomom gradskom kvartu koji danas više ne sliči na sebe

Autor: Dajana Brzica
Foto: privatni album čitatelja
Nestala je zadnja zelena oaza...

"Možete pretpostaviti kako se osjećam kad ugledam nešto što me podsjeti na djetinjstvo i mladost u Dubrovniku", piše nam naš čitatelj Risto Putica nakon što je čitao rubriku Libero portala "Dubrovnik očima prošlosti", omiljeni kutak naših sugrađana u bespućima interneta, koji krije toliko tajni starih i pitomih gradskih kvartova, koji su u moru betonskih grdosija već odavno izgubili svoje nekadašnje vizure. 

 

Zelenih oaza sve je manje, male pitome uličice i skaline, prazne ceste gledamo samo na starih prašnjavim fotografijama i prisjećamo se vremena kad smo živjeli pod motom "nije preša". To najbolje znaju stanovnici Solituda, pogotovo oni stariji, ovog nekadašnjeg pitomog gradskog kvarta, pogotovo posljednje zelene oaze zvane Mala Afrika, gdje su Dubrovčani rado navraćali, šetali i uživali zbog promjene zraka. Danas ovdje nemate gdje prošetati. Sa svake bande strše betonska zdanja, a od zelenila ni "z".

 

Svoju priču o djetinjstvu u ovom dijelu grada s nama je podijelio čitatelj Risto Putica. 

 

mala afrika solitudo.jpg

 

"U Dubrovniku sam živio do završetka fakulteta, a onda sam otišao "da odradim stipendiju" naravno s namjerom da se vratim ali se stjecajem okolnosti nikad se nisam vratio, tj. nisam za stalno ali i danas povremeno navraćam. Četvrti razred osnovne škole sam završio u kući koja se nalazila prekoputa južnog ulaza na igralište, kuća je nadam se još uvijek tamo ali ne znam kakvu namjenu ima. Na žućkastoj fasadi se nazirao stari jedva čitljiv natpis PANSION DALMACIJA. U peti razred smo prešli u Kazbek a neku godinu kasnije u vila Elizu. Gimnaziju sam završio na Pločama. Moji roditelji, sestra i ja smo u početku živjeli u Riječkoj ulici uz Malu Afriku, a kasnije preselili u vilu Ana, nedaleko od Orsana", priča Risto Putica s posebnim osvrtom na Malu Afriku.

 

mala afrika solitudo zima1.jpg

 

"U Maloj Africi je na sjevernoj strani, prije onih prelijepih visokih palmi, bilo je nekoliko stepenastih dolaca. To nam je bilo omiljeno mjesto – na donjem docu je bila velika palma čije su duge grane visile iznad donjeg doca. Kako je to bilo vrijeme filmova o Tarzanu tu smo se redovno s gornjeg doca vješali za te grane, odbacivali se i glumili Tarzana i njegove vratolomije sa lijanama/povijušama. Tada naravno nikako nismo mogli shvatiti zašto se svake godine ne snimi barem po jedan film o Tarzanu", prisjeća se. 

mala afrika solitudo zima.jpg

 

Najviše vremena provodio je na Orsanu, za što kaže da su nezaboravna vremena.

 

"Na vašem portalu sam pročitao da nas je prošle godine nažalost napustio g. Andro Knežević, napisali ste "jedrenju je naučio brojne Orsanove jedriličare". Baš tako, ja sam jedan od njih, još uvijek imam diplome jedriličara i kormilara koje sam dobio nakon polaganja odgovarajućih ispita. G. Andro nam je predavanja držao u "salonu", i danas se sjećam kako nam je objašnjavao princip rada jedra. "U krmu" i "mezonave" su jasni sami po sebi ali jedrenje "u orcu" je nešto sasvim drugo, jedro se ponaša kao aerodinamički profil, isti princip kao avionsko krilo kojem takav profil obezbjeđuje potrebni uzgon. Ne znam kakvu je zvanično funkciju u Orsanu imao g. Andro, znam samo da je on bio sve - sinonim za Orsan. U Orsanu smo moj prijatelj Jako i ja bili možda prvi disk džokeji. U "salonu" su oni stariji, društvo moje sestre, povremeno organizovali ples, a Jako i ja smo u jednoj sasvim maloj prostorijici mijenjali ploče. Gramofon je bio električni ali je imao čelične igle koje je trebalo mijenjati poslije svake odsvirane ploče. Zbog nestašice igala mijenjali smo ih znatno rjeđe. Mnogo kasnije sam od starijeg prijatelja dobio jednu kutijicu s tim iglama, shvatio je koliko su mi te igle značile", priča Putica.

 

Sjeća se i kako je Orsan imao pristojnu kolekciju ploča, a u sjećanju su mu ostali samo Amico tango i La paloma.

"Vjerojatno iz toga vremena potiče moja ljubav prema talijanskim kanconama, imam finu kolekciju iako ih odavno više ne slušam. Na radiju smo slušali praktično samo talijansku muziku, dobro su se čule talijanske stanice. Najpopularnija je bila popodnevna emisija "Ballate con noi".  Ne samo da nije postojao stereo, nije bilo ni UKW (FM) tako da se kvalitet sa kvalitetom današnje muzike nije mogao ni usporediti. Kod malo lošijeg vremena radio je krčao. Bilo je tada zanimljivih događaja na pretek, ko bi sve to opisao....", prisjetio se s nostalgijom te dodaje kako je šteta što tada nije bilo digitalnih aparata. 

 

solitudo nekad dubrovnik ocima prostosti.jpg

 

"Odmah poslije kuće Hanzen u pravcu Solituda na obali je bilo ukopano proširenje, a u šumici iznad toga proširenja nalazila se kuća u kojoj je živio general Janko Bobetko, mislim da je tada bio komandant Dubrovnika. Ponekad je po njega dolazio hidroavion i "parkirao" se uz muo plivališta koje je napravio Jug da bi tu održavali treninge kad za to zbog jakog juga nije bilo moguće raditi na Dančama. Ne sjećam se da su ikad tu održali ijedan trening ali je nama to novo plivalište dobro došlo: dva mula, odskočna daska, pruge, golovi (bare),... Baš lijepo! Bobetkova kuća i nije izgledala baš reprezentativno, kao da je nedovršena. General Bobetko je imao dva sina, bili su mlađi od mene i mojih prijatelja pa se naravno nismo družili ali imam jednu sliku sa Lazareta na kojoj je jedan od njih, ovaj mali u sredini", naveo je Risto Putica priloživši fotografiju iz nekog davnog, bezbrižnog vremena...

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Zatvori
Pošalji