vedro, vjetrovito
trenutno vrijeme
DUBROVNIK
9.0°C
Vrijeme za 19.01.2020.
19.01.2020. Danas
Max. 10°C Min. 6°C
Vrijeme za 20.01.2020.
20.01.2020. Pon
Max. 12°C Min. 4°C
Vrijeme za 21.01.2020.
21.01.2020. Uto
Max. 12°C Min. 2°C
Dežurna ljekarna
Dežurna ljekarna
Ljekarna Kod zvonika
+0.00%
CHF
CHF
6,929843
+0.00%
GBP
GBP
8,737345
+0.00%
USD
USD
6,696666
+0.00%
EUR
EUR
7,443344
VELIKI INTERVJU: Pedeset godina glazbe legendarnog Buca (FOTO)
13.12.2019 | Dubrovnik očima prošlosti
SPJEGAJ MI

VELIKI INTERVJU: Pedeset godina glazbe legendarnog Buca (FOTO)

Autor: Rafael Barkiđija
Foto: LTV
Legendarni Ljubomir Buco Pende bio je gost emisije Spjegaj mi na Libertas televiziji

Što sada trenutno radite? Znamo za vaš bogat život, ali što vas trenutno zaokuplja?

Ja se trenutno, ili svaki momenat, bavim slikanjem. A  to dopunim pjesmom, svirkom, a i nastupam tu i tamo. Ne previše, imam bend, zapjevam sam uz gitaru i to je to.

 

Ajmo se samo nakratko vratiti u povijest. Kako je sve započelo što se tiče glazbe?

Počeo sam sa 17 godina u podrumu, s bendom "Sablasti". I onda smo provodili cijelo vrijeme u Plavom podrumu svirajući, pjevajući. U ono vrijeme Beatlesi, Rolling Stonesi... to su bili prvi uzori. Onda nije bilo kompjutera i interneta, pjesme smo slušali satima da bi pokušali razumjeti što pjevaju.

 

Ovdje su i dva CD-a: Buco Pende 50 godina glazbe.

Ovo je jedna mala knjižica. CD-ovi su popraćeni tekstovima. To je kompletan autorski rad, moji su tekstovi i glazba. Počinje onako kako je i išao moj glazbeni angažman, prvo sa Srđanom, pa onda je došao Frano koji je  izvanredan gitarist. Onda nakon toga Ljubo, još jedan gitarist koji je i čudo od čovjeka. Završava sve sa grupom "Sigma".

BUCO 2.jpg

 

Najviše Vas pamte po glazbenoj karijeri sa Srđanom. Je li Vam nostalgično kada se sjetite tih vremena?

Simpatično pitanje. Srđan i ja smo se uspjeli probiti, onda smo bili vrlo uspješni u bivšoj državi. I nostalgično i lijepo. Srđan mi je i dan danas veliki prijatelj, kad god se sretnemo zasviramo skupa.

 

Odakle inspiracija? Je li to nešto na čemu se radi dugo vremena, ili inspiracija dođe spontano?

Inspiracija je samo jedna posljedica svega onoga što kroz život upijaš. A Bogu fala živeći u Gradu, što je privilegija, inspiracija ne može faliti.  Ja sam, recimo, cijeli CD "Pripovijesti iz Grada" učinio u tri-četiri večeri u Njemačkoj, đe mi je bila puna pipa svega. Jedva sam čekao vratiti se u Grad. Kad nijesi u Gradu nijesi niđe. U tri sam večeri napisao dvanaest pjesama, 'ko iz rukava. To nije jedan momenat, to je zapravo pet godišta što sam bio van Grada. 

 

Je li Dubrovnik izgubio svoj identitet?

Drukčije svakako jest. Ali Grad nikada neće izgubiti svoj identitet. Mogu oni koji dohodu iz vanka pridobit identitet. Ima jedna lijepa strata na ulazu u Grad: "Poštujte Grad". Gusta me to, to je lijepa ideja. A to što se jedimo na gužve... a hvala Bogu, to je dio života. Svi smo mi u turizmu.

 

A dubrovački idiom. Je li se zagubio?

Dubrovački govor nije samo riječ, nego sintagma. Doživljaj cjeline. Bilo bi lijepo da se dubrovački njeguje malo sustavnije. Da djeca u osnovnoj školi imaju koji sat dubrovačkog. Ima jedna zanimljivost. Često kad gledam televiziju u Saboru bude: "gospodine ovaj, gospodine onaj...". A u nas je Gospodin samo jedan. Mi imamo gospare, a titulu gospara treba zaslužiti. 

 

Rekli ste da dubrovački ne valja proučavati kroz pojedine riječi, već sintagme i širi kontekst.

Dobro je što Splićani rade. Oni su "pivali" po splitski. Ja sam rekao: "mi ćemo pjevat po dubrovački!".  I od onda nijesam ni jedan tekst napisao a da nije na dubrovačkom. S lakoćom, pun je vokala. Jer nema ništa gore u pjesmi od nategnute rime. Dubrovački je prekrasan, dava na pladnju. 

 

Rekli ste mi prije ovog razgovora kako vas je dirnula tema tiramola koje se zabranjuju, pa je nastala i jedna pjesma.

Pjesma je nastala i prije tih zabrana tiramola. Uglavnom, bilo je govora da su počeli zabranjivati tiramole. Nijesmo valjda došli do toga da će netko u Bruxellesu zabraniti tiramol. Sto sam puta vidio stranca, kad bi vidjeli one lincune i bječve, svi su slikavali.

 

Kada bi pogledali unazad 50 godina svoje karijere, ima li neka pjesma koju bi baš istaknuli iz vašeg života?

Gusta me pjesma "Bez tebe", koja Gradom o Gradu piše. Pisao sam je u Njemačkoj, dok nisam znao đe je što. Nisam imao mora da se mogu okrenuti i znat đe sam, đe je Žarkovica a đe je Srđ. To je cijela pjesma posvećena Gradu.

 

Spomenuli ste i Kanconu za uzoritu Floru, kao pjesmu ounu dubrovačkog idioma.

Ja sam naviko pjevat, ali mogu pokušat' i izrecitirati:

 

Još se tmica nije kalala s mira

i prije neg' velika lampadina se rodi

homo učinjet još dva-tri đira

ova trankvileca mi uprav godi.

 

I ja bi rad još malo skitat

sinoć sam propostu učinio Flori

za mišljenje te hotio sam pitat

ma imađinaj se, što mi govori.

 

 

Razgovarao: Rafael Barkiđija

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Zatvori
Pošalji