U Čingrijinoj ulici krajem 20-tih djelovao je čuveni bar-restoran Šarić (FOTO)

Piše: viši kustos Dubrovačkih muzeja Ivica Kipre 

Foto: Vladimir Šarić 

U Čingrijinoj ulici 1, današnjoj Širokoj ulici, krajem 1920-ih djelovao je čuveni bar-restoran „Šarić“.

U promidžbenim materijalima restoran se predstavlja kao „jedina specijalna ribarska restauracija sa čistom dalmatinskom kuhinjom“. Prvotno samo pod prezimenom „Šarić“, a poslije pod imenom svojega vlasnika – „Luka Šarić“, restoran je djelovao do 1941., te je od tada do 1945. bio zatvoren.

U međuvremenu, kako nam svjedoči potvrda iz 1944. o najmu inventara i prostora, restoran je bio unajmljen za činovničku menzu. Nakon 1945. restoran je radio još do 1948., kada prelazi u državno vlasništvo, a Luka Šarić dobiva službu ekonoma u Dubravci na Pilama.

Glavna prostorija restorana – sala bila je u prizemlju, a do nje je bila i kuhinja s gospodarskim ulazom iz ulice Vara. Na katu je bila manja prostorija za skupine gostiju koje su zahtijevale izdvojeni prostor. Najatraktivniji dio restorana bila je prostrana terasa na prvom katu, ukrašena zelenilom i pergolom s vinovom lozom. Na toj je terasi u kolovozu 1936. engleski kralj Edward VIII. večerao sa svojom pratnjom, u prilici svojega prvog i posljednjeg kraljevskog krstarenja našom jadranskom obalom. Osim specijaliteta dalmatinske kuhinje, s dnevnom ponudom kamenica, jastoga i svježe ribe, restoran je u svoju ponudu s vremenom uveo i specijalitete bečke kuhinje. Zbog velikog izbora jela, uz najbolja dalmatinska vina i vrhunsku uslugu, restoran su rado posjećivali turisti, ali i domaći ljudi. Engleski su ga turisti također vrlo rado posjećivali jer su željeli vidjeti gdje je to bio poslužen njihov kralj.

Na izložbi Dubrovačkih muzeja "Biseri južnog mora - Turistička kultura i arhitektura dubrovačke rivijere 20. stoljeća"  autora Ivice Kipre i Dina Lokasa, koja je otvorena do 31. ožujka 2022. u Kneževu dvoru, možete pogledati mali dio interijera restorana "Luke Šarića" iz 1930-ih godina s pripadajućim ugostiteljskim inventarom.

Izvor: Dubrovački muzeji