Na današnji dan 1667. katastrofalni potres u Dubrovniku odnio je tisuće života (VIDEO)
umjereno oblačno, jak vjetar
trenutno vrijeme
DUBROVNIK
17.7°C
Vrijeme za 08.05.2021.
08.05.2021. Danas
Max. 27°C Min. 18°C
Vrijeme za 09.05.2021.
09.05.2021. Ned
Max. 23°C Min. 16°C
Vrijeme za 10.05.2021.
10.05.2021. Pon
Max. 23°C Min. 15°C
Dežurna ljekarna
Dežurna ljekarna
Ljekarna Kod zvonika
CHF
CHF
6,866427
GBP
GBP
8,675630
USD
USD
6,233005
EUR
EUR
7,526977
Na današnji dan 1667. katastrofalni potres u Dubrovniku odnio je tisuće života (VIDEO)
06.04.2021 | Dubrovnik očima prošlosti
VELIKA TREŠNJA

Na današnji dan 1667. katastrofalni potres u Dubrovniku odnio je tisuće života (VIDEO)

Autor: Libero Portal
Foto: Dubrovačka baština
Kratki, ali izuzetno snažni udar u 8.45 ujutro u trenu je razorio većinu građevina kojima se dičio stari Dubrovnik, golemo kamenje uz zaglušujuću buku kotrljalo se sa Srđa prema gradu, potres je pokrenuo tsunami i more u luci se tri puta povlačilo lomeći obalu i brodove, a prašina koja se podigla pretvorila je dan u strašnu noć

Video

Na današnji dan 1667. dogodila se najveća tragedija u povijesti Dubrovnika, katastrofalni potres poznat u historiografiji kao „velika trešnja“ koji je, prema procjenama stručnjaka, odnio između 2000 i 4000 života.

 

Svjedočanstva preživjelih oslikavaju doista apokaliptičnu sliku stradanja; kratki, ali izuzetno snažni udar u 8.45 ujutro u trenu je razorio većinu građevina kojima se dičio stari Dubrovnik, golemo kamenje uz zaglušujuću buku kotrljalo se sa Srđa prema gradu, potres je pokrenuo tsunami i more u luci se tri puta povlačilo lomeći obalu i brodove, a prašina koja se podigla pretvorila je dan u strašnu noć.

 

Gradom je odjekivalo zapomaganje ranjenih i jauci zatrpanih pod ruševinama. Snažni vjetar raspirio je vatru s kućnih ognjišta i razbuktao požar koji je trajao punih 20 dana. U zemlji su se pojavile pukotine te su presušili svi izvori onemogućivši gašenje požara. Nebrojeni ranjenici zatrpani pod ruševinama živi su izgorjeli. 

 

Nezapamćeno razaranje i ozračje propasti i smrti probudili su u stanovnicima nemilosrdni instinkt za preživljavanjem – ljudi su nastojali pobjeći iz razrušenog grada često ne mareći za svoje bližnje, nadbiskup s preživjelim redovnicima i redovnicama otplovio je u Anconu, a spašavanje stradalih organizirali su samo rijetki pojedinci dajući za to velike novce seljacima i nosačima. U gradu je zavladalo bezvlađe, vlastela je odnosila iz grada ogromne zalihe srebrnog i zlatnog državnog novca, pljačkali su kmetovi, služinčad, gradska sirotinja.

 

Kanonik Bernard Giorgi ovako je napisao Stjepanu Gradiću u Rim: "Nijesam kadar da vam opišem naš rasap, jer nemam sigurna mjesta da naslonim glavu. Ruševine, vatra i pljačkanje svršili su grad".

 

Dubrovnik se uspio obnoviti i sačuvati svoju samostalnost, međutim ekonomski zastoj koji je uzrokovala „velika trešnja“ nikada više nije u potpunosti nadoknađen.

 

Izvor: Dubrovačka baština

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Zatvori
Pošalji