umjeren vjetar
trenutno vrijeme
DUBROVNIK
19.3°C
Vrijeme za 25.05.2020.
25.05.2020. Danas
Max. 18°C Min. 18°C
Vrijeme za 26.05.2020.
26.05.2020. Uto
Max. 21°C Min. 16°C
Vrijeme za 27.05.2020.
27.05.2020. Sri
Max. 23°C Min. 13°C
Dežurna ljekarna
Dežurna ljekarna
Ljekarna Gruž
CHF
CHF
7,154954
GBP
GBP
8,473162
USD
USD
6,952796
EUR
EUR
7,579243
Jedna od najtežih epidemija Dubrovnik pogodila 1526./1527. godine
10.04.2020 | Dubrovnik očima prošlosti
ZAUSTAVILA ŽIVOT GRADA

Jedna od najtežih epidemija Dubrovnik pogodila 1526./1527. godine

Autor: Libero Portal
Foto: Dubrovačka baština
Trgovina je zamrla, vlada se iselila u Gruž, hrana se besplatno dijelila puku, organizirale su se mnogobrojne procesije, posebice u čast sv. Roka, sv. Sebastijana i Djevice Marije, a mrtve su morali pokapati kacamorti jer više nije bilo ni rodbine ni grobara.

Godine 1526–27. dogodila se jedna od najtežih epidemija u dubrovačkoj povijesti povijesti, koja je na šest mjeseci zaustavila život grada: trgovina je zamrla, vlada se iselila u Gruž, hrana se besplatno dijelila puku, organizirale su se mnogobrojne procesije, posebice u čast sv. Roka, sv. Sebastijana i Djevice Marije, a mrtve su morali pokapati kacamorti jer više nije bilo ni rodbine ni grobara.

 

U obitelji Držić umro je Marinov stric Andrija, rođak Petar, dok su se Marinov otac i brat Vicko nastavili baviti trgovinom, zadužujući se za kupnju engleskog sukna koje je u Dubrovnik isporučeno nakon jenjavanja epidemije. Epidemiju do koje je došlo 1550. zabilježio je Marin Držić u Dundu Maroju, čija se radnja događa te godine: »Ovo su minuto godište velike nemoći bile; oto mi stari dekrepiti, i još smo živi«.

 

 

U tom razdoblju kontinentalni je put prijenosa zaraze, s Osmanskim Carstvom kao žarištem, počeo po važnosti prevladavati nad morskim. Prva skloništa uz istočna gradska vrata, Ploče, spominju se 1517. Iako je 1520-ih planiran lazaret na tome mjestu, projekt je 1534. napušten, a umjesto njega potkraj XVI. st. izgrađen je lazaret na Lokrumu. Godine 1642. izgrađen je kompleks na morskoj obali blizu gradskih vrata što vode u predgrađe Ploče, u području Tabora, zidom ograđena prostora na kojem je završavao put kojim su preko brda putovale karavane iz BiH te se nalazila konačišta i crkvica sv. Antuna.

 

Lazaret je imao pet prostora za robu u koje se moglo silaziti i sa životinjama te pet zgrada za stanovanje putnika koji su imali proći karantenu. Sa svake strane prostora u kojem su se nalazile stambene zgrade nalazile su se kule za čuvare lazareta te stan tur. namještenika u lazaretu. Kuga, prenošena iz Osmanskoga Carstva, nastavila je stizati na dubr. teritorij, iako u sve većim razmacima, sve do kraja XVIII. st. O posljednjoj, zabilježenoj 1815–16. u okolici grada (Čepikućama), pisao je liječnik Luko Stulli.

 

IZVOR: Leksikon Marina Držića

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Zatvori
Pošalji