Dežurna ljekarna
Dežurna ljekarna
Ljekarna Kod zvonika
CHF
CHF
6,922160
GBP
GBP
8,280305
USD
USD
6,341193
EUR
EUR
7,457243
Predstavljen projekt CGO Lučino razdolje (FOTOGALERIJA)
09.07.2020 | Foto libar Željka Tutnjevića
KOLEGIJ ŽUPANA S GRADONAČELNICIMA

Predstavljen projekt CGO Lučino razdolje (FOTOGALERIJA)

Autor: Željko Tutnjević
Foto: Željko Tutnjević / Libero Portal
Župan Nikola Dobroslavić istaknuo je kako je Centar vrlo važna sastavnica cjelokupnog gospodarenja otpadom

Župan Nikola Dobroslavić održao je danas kolegij s gradonačelnicima i načelnicima s područja Dubrovačko-neretvanske županije na kojem je predstavljen projekt Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje, ali i obveze jedinica lokalne samouprave u sustavu gospodarenja otpadom.

 

Također, jedna od tema kolegija bila je i predstavljanje nacrta osnovne analize stanja Plana razvoja Dubrovačko-neretvanske županije 2021. – 2027.. Kolegiju su nazočili i zamjenici Žaklina Marević i Joško Cebalo te ravnateljica RRA DUNEA Melanija Milić.

 

Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje

 

Župana Nikola Dobroslavić istaknuo je kako je Centar vrlo važna sastavnica cjelokupnog gospodarenja otpadom.

 

”Centar prima ostatak otpada i ima svoj ograničeni kapacitet. U njemu se taj otpad obrađuje i rješava na najmoderniji način poznat u Europskoj uniji. Međutim, prije toga potrebno je doći do smanjenog ostatka otpada, sukladno Planu za gospodarenje otpadom u RH. To je uloga jedinica lokalne samouprave i one taj dio moraju odraditi. Dakle, otpad je potrebno odvajati, zbrinjavati biootpad, potrebna su i reciklažna dvorišta, odnosno sve ono kako bi se taj otpad u što većoj mjeri odvojio i upotrijebio da ne ide na Centar. Ostatak od 40 posto koji ide na Centar preko pretovarnih stanica, briga je naše Agencije za gospodarenje otpadom i mi ćemo taj ostatak zbrinuti po najvišim standardima Europske unije”, rekao je župan.

 

Direktor Agencije za gospodarenje otpadom Josip Bačić rekao je kako se mora izgraditi ne samo Centar nego i sva potrebna komunalna infrastruktura za gospodarenje otpadom. Istaknuo je kako je Studija predvidila kako će cijena zbrinjavanja otpada u početku biti 100 kuna po kućanstvu.

 

”Ovdje ne govorimo samo o izgradnji Centra nego i sortirnica, kompostana, tu su i vozila za odvojeno prikupljanje i za primarnu selekciju na kantama… To sve skupa košta. Možemo očekivati kako će cijena biti veća nego što je danas, a koliko točno znat ćemo kad sve proradi”, rekao je Bačić te dodao kako je projekt Centra napravljen sukladno Planu gospodarenja otpadom, EU hijerarhiji otpada i svim EU direktivama.

Gradonačelnik Korčule Andrija Fabris istaknuo je kako se otočani već dugi niz godina spremaju za realizaciju ovog projekta.

 

”Na otoku je sve puno teže pa tako i razvrstavati otpad i riješiti imovinsko-pravne zavrzlame. Mi smo imali nekoliko inicijativa i pozicija za pretovarne stanice i reciklažna dvorišta no uvijek bi zapelo. Što se tiče Korčule logično je da pretovarna stanica bude na sredini otoka tako da svim stanovnicima otoka bude ista cijena”, rekao je Fabris.

 

Gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan rekao je kako aktivno rade na sortirnici, kompostani i reciklažnom dvorištu.

 

”Od Fonda za zaštitu okoliša dobili smo 9 milijuna kuna bespovratnih sredstava za izgradnju sortirnice. Moramo napraviti sve da smanjimo količinu koja ide prema CGO LR. Zbog odluka bivše gradske vlasti koje su dali privatniku da izgradi reciklažno dvorište, ne možemo dobiti sredstva i zato ćemo uložiti 2 milijuna kuna vlastitih sredstava. Za početak ćemo aplicirati za kupnju dvaju mobilnih reciklažnih dvorišta”, rekao je Milan.

 

Plan razvoja Dubrovačko-neretvanske županije

 

Sukladno Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem srednjoročni akti strateškog planiranja jesu nacionalni planovi i planovi razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

 

Trenutno je na snazi Županijska razvojna strategija Dubrovačko-neretvanske županije 2016.–2020. odnosno, njeno važenje je preporukom MRRFEU i odlukom Županijske skupštine, uslijed pandemije COVID-19, a zbog kašnjenja donošenja Nacionale razvojne strategije do 2030. produljeno do 31. prosinca 2021.

 

Sukladno Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem novi akt strateškog planiranja, odnosno Plan razvoja jedinica područne (regionalne) samouprave morao se donijeti šest mjeseci prije isteka važenja planskih dokumenata politike regionalnoga razvoja te je županija započela proces izrade Plana razvoja Dubrovačko-neretvanske županije do 2027., u studenom 2019.

 

Odlukom župana imenovano je 5 tematskih radnih skupina s ukupno preko 80 članova za područja ”Demografija, zdravstvo i socijalna uključenost”, ”Obrazovanje, znanost, kultura i sport”, ”Gospodarstvo i tržište rada”, ”Okoliš i prostorni razvoj” te ”Institucionalni kontekst i ključni rizici budućeg razvoja županije”.

 

Predsjednik tima za Strateško planiranje izrade Plana razvoja Dubrovačko-neretvanske županije 2021. – 2027. Joško Cebalo istaknuo je kako su članovi tematskih radnih skupina iz redova Upravnih odjela DNŽ, županijskih institucija kao i predstavnici Općina i Gradova u županiji za vrijeme pandemije COVID-19, vrlo aktivno sudjelovali u procesu prikupljanja podataka te dali stručna mišljenja o pojedinim područjima analize.

 

”Preko 150 institucija je istaknulo razvojne potrebe i probleme institucija i područja koje zastupaju te se ovo prilikom i Vama, predstavnicima Općina i Gradova zahvaljujemo na suradnji i prepoznavanju važnosti izrade ovog dokumenta”, rekao je Cebalo.

 

Župan Dobroslavić istaknuo je kako je izrada ovog dokumenta od izrazite važnosti poglavito što će isti biti preduvjet za povlačenje sredstava iz EU.

 

”Mi izrađujemo Plan razvoja naše županije, to je inačica Županijske razvojne strategije, budući da je u RH uspostavljena Nacionalna razvojna strategija 2030.. Mi ćemo ga izraditi jednako ozbiljno kao što smo radili i Županijsku razvojnu strategiju. Važno nam je da prepoznamo gdje smo sada i gdje želimo ići. Moramo prepoznati koji su nam prioriteti. Imali smo analizu stanja, nakon čega slijedi razrada plana. Želimo kroz taj Plan obuhvatiti sve projekte koje ima država, Županija i jedinice lokalne samouprave jer će to po svemu sudeći biti uvjet za financiranje iz fondova EU”, rekao je župan.

 

Istaknuo je kako će Dubrovačko-neretvanska županija i dalje ustrajati na prometnom povezivanju, nastavku autoceste do Osojnika, brzoj cesti od Brijeste do Perne, od Zračne luke Dubrovnik do grada Dubrovnika, helikopterskom prijevozu za hitnu medicinu, navodnjavanju donje Neretve. Smatramo da je nakon Pelješkog mosta potrebno daljnje povezivanje županije jer nisu sva područja jednako razvijena. Želimo jednake uvjete za rad i život. Prometno povezivanje nam je prilika da uvežemo dalje županiju kako bi primjerice netko iz Neretve dnevnim migracijama mogao raditi u Dubrovniku”, rekao je župan Dobroslavić.

 

Prvi nacrt osnovne analize stanja Plana razvoja kojeg je predstavio Jakša Puljiz (IRMO), rezultat je rada stručnog tima Instituta za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba (IRMO) u suradnji sa Razvojnom agencijom Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Zatvori
Pošalji