pretežno oblačno, jak vjetar
trenutno vrijeme
DUBROVNIK
15.7°C
Vrijeme za 09.12.2019.
09.12.2019. Danas
Max. 12°C Min. 11°C
Vrijeme za 10.12.2019.
10.12.2019. Uto
Max. 13°C Min. 7°C
Vrijeme za 11.12.2019.
11.12.2019. Sri
Max. 14°C Min. 7°C
Dežurna ljekarna
Dežurna ljekarna
Ljekarna Gruž
+0.00%
CHF
CHF
6,780446
+0.00%
GBP
GBP
8,799009
+0.00%
USD
USD
6,701589
+0.00%
EUR
EUR
7,433403
Relja Seferović oduševio predavanjem na temu Frano Gundulić i njegovo izvješće papi Grguru XIII. (FOTOGALERIJA)
02.12.2019 | Foto libar Željka Tutnjevića
DUBROVAČKE KNJIŽNICE

Relja Seferović oduševio predavanjem na temu Frano Gundulić i njegovo izvješće papi Grguru XIII. (FOTOGALERIJA)

Autor: Libero Portal
Foto: Željko Tutnjević / Libero Portal
Frano Gundulić i njegovo izvješće papi Grguru XIII. su primjer diplomatskog umijeća

Večeras je u Narodnoj knjižnici Grad, Saloči od zrcala, doktor znanosti Relja Seferović, iz Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, održao zanimljivo predavanje na temu Frano Gundulić i njegovo izvješće papi Grguru XIII. : primjer diplomatskog umijeća.

Predavača je najavila Paula Raguž, voditeljica Znanstvene knjižnice, u kojoj je Relja Seferović mjesec dana proučavao 3 rukopisa Frana Gundulića,  koje je Znanstvena knjižnica dobila prije godinu dana. Radi se o dokumentu napisanom na talijanskom jeziku koji je izvješće dubrovačkog

diplomata Frana Gundulića papi Grguru XIII. o stanju u Osmanskom Carstvu i na Sredozemlju iz

prosinca 1574. To je slojevit zapis koji uz zadivljujuće detalje iz osobnog života osmanskih

velikodostojnika tumači papi njihove karaktere i vojnu strategiju, te na temelju uvida u njihove

slabosti nudi konkretan plan akcije.

Gundulić, po zanimanju pravnik, proveo je cijeli život u izaslanstvima kao diplomat, a svojom je

karijerom obilježio najsjajnije doba Dubrovačke Republike – 16. stoljeće. Seferović je objasnio kako

je klasična dubrovačka diplomacija pravi povijesni fenomen koji već više od 200 godina na, svom

dugom i jezgrovitom putu, jednako zaokuplja i profesionalne povjesničare i ljubitelje starine. Pravi

primjer toga je i njihov odnos sa Svetom Stolicom. Naime, Dubrovačka Republika stoljećima se

oslanjala na Svetu Stolicu kao najjačeg zaštitnika svojih vanjskopolitičkih interesa, jedine sile kojoj

nije trebalo plaćati potpisani danak kao što je to bilo s drugim moćnicima, poglavito Habsburgovcima

na zapadu i Osmanlijama na istoku. Napomenuo je kako je pomoć Svete Stolice Dubrovniku dolazila

u financijskom i materijalnom dobitku kada je trebalo graditi ‘raskošna crkvena zdanja’ ili obnavljati

cijeli grad nakon ‘razornoga potresa’, ili kao politička potpora gdje je ponekad isključivo zahvaljujući

autoritetu Svete stolice bilo moguće obraniti granice i neutralnost cijele države pred zapadnim

neprijateljima. Frano Gundulić se zalagao za ‘striktnu dubrovačku neutralnost’, a u ‘unutrašnjoj

politici’ htio je suzbiti svako strančarenje u Dubrovniku. Jednom je uz privolu dubrovačkog Senata

sklopio tajni sporazum s papom obećavši mu dubrovačku potporu od čak 30 brodova uoči bitke protiv

Osmanlija u Korintskome zaljevu uoči Lepantske bitke u jeseni 1571. Gundulić je mudro postupio tom

prilikom i tako poduzeo potrebne mjere kako bi se Dubrovnik što manje zamjerio Osmanlijama.

Seferović je istaknuo kako se radi o najvećem dubrovačkom diplomatu 16. stoljeća o čemu svjedoči

ova iscrpna, ali i dobro napisana vješta kompilacija koju je ostavio budućim generacijama, a koja je

njegovim suvremenicima mogla poslužiti kao sinteza stanja Istočnoga pitanja u ono vrijeme’.

Frano Gundulić je umro 1589., nakon što ga je njegov neprijatelj Marin Bobaljević ubio mačem u crkvi svetog Križa u Gružu, na blagdan Velike Gospe.

Ubojicu je Dubrovačka Republika kaznila doživotnim izgonom iz Dubrovnika i umro je u Napulju.

Relja Seferović je zaključio kako su dubrovački povjesničari 18. stoljeća mogli upotrijebiti to izvješće da bi

Gundulića ‘hvalili ili kudili’, ovisno o ‘političkom taboru’ kojemu su pripadali, a danas to ostaje kao

još jedna tema za razmišljanje o ‘političkim prioritetima tijekom renesansne prošlosti...

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Zatvori
Pošalji