Skriveno blago dubrovačke katedrale – numizmatički nalazi sa arheoloških istraživanja (FOTOGALERIJA)

Godine 1979. Dubrovnik i šira okolica pogođeni su potresom jačine V-VII stupnjeva po Mercallijevoj ljestvici. Nakon glavnog udara 15. travnja, uslijedilo je niz manjih potresa koji su prouzrokovali veliku materijalnu štetu, a preko 1000 građevina je teško ili lakše oštećeno. Potres je oštetio i baroknu dubrovačku katedralu, te se, potaknuto nužnošću konstrukcijske sanacije, krenulo u njenu obnovu već 1981. godine, uz prateća arheološka istraživanja.

Pri arheološkim istraživanjima ispod današnje katedrale i Bunićeve poljane, pronađeno je mnoštvo numizmatičkog materijala koji, u nedostatku izvornih vrela, svjedoči o starosti Dubrovnika. Pronađeni novac, uz ostale arheološke nalaze, nepobitan je dokaz starosti grada, u kojem život ne počinje nakon mitološkoga avaro-slavenskog razaranja Epidaura u 7. stoljeću, jer brojnost i raznolikost građe na relativno malom istraženom području govori u prilog činjenici da neka vrsta naselja ondje postoji već u 2.-3. stoljeću pr. Kr. Tijekom istraživanja pronađeno je preko 700 komada novca koji datiraju u razdoblje od 3. st. pr. Kr. pa sve do 20. stoljeća, počevši od grčkog, ilirskog, rimskog pa sve do bizantskog te naravno onog Dubrovačke Republike čiji su otkovi upravo najbrojniji.

Za sve posjetitelje, izložba „Skriveno blago dubrovačke katedrale – numizmatički nalazi“ može se pogledati do kraja travnja 2025. u tvrđavi Revelin.