Dubrovnik treba biti kvalitetno mjesto za život a ne samo destinacija: Zaokret prema održivom gospodarstvu, znanju i lokalnoj proizvodnji

“Osam godina ista vlast, rekordan proračun, većina u Gradskom vijeću, podrška HDZ-ove Županije i HDZ-ove Vlade. I što smo dobili? Grad koji se hvali brojem turista, a ne vidi vlastite građane. Grad koji ne koristi alate koji su mu na raspolaganju. Grad koji ne planira. Grad koji ne upravlja ni prostorom, ni vremenom, ni životom.”

Bonačić Obradović istaknula je kako se Grad Dubrovnik ni nakon osam godina nije oslobodio ovisnosti o turizmu te kako je upravljanje turističkim tokovima ostalo samo mrtvo slovo na papiru.

“Imamo projekt DuPass koji nikad nije zaživio svoj puni potencijal. Imamo podatke o gužvama koje nitko ne koristi. Imamo sustav koji godinama odgađa Plan upravljanja spomeničkom cjelinom. Dok nas gužve guše, Grad ne reagira. Grad ne upravlja prostorom, niti planira razvoj, nego stihijski gleda kako broj posjetitelja raste, a kvaliteta života stagnire dok se gradski budžet i dalje troši na carevo novo ruho. Na PR, a ne na plan, ne na upravljanje.”

Koalicija “Slobodno” stoga kroz svoj program predlaže zamjenu teze: Dubrovnik se prvenstveno mora razvijati kao grad, a tek onda kao destinacija. Dubrovnik zaslužuje ponovno imati gospodarstvo koje ne počiva isključivo na monokulturi turizma, već na ljudima – njihovom raznovrsnom znanju i kreativnosti. Mora postati grad koji prepoznaje i potiče znanje, kreativnost i inovaciju. Program koji predlažemo podržava male i srednje poduzetnike, obrte i društvena poduzeća, kroz stratešku, financijsku i prostornu infrastrukturu.

“Otvorit ćemo co-working prostore i centar za kreativne industrije u TUP-u. Omogućit ćemo priuštive gradske prostore za obrtništvo, poticat ćemo domaća IT rješenja kod razvoja digitalnih rješenja za razvoj upravljanje gradom i generalno jačati projekte suradnje Grada i malih i srednjih poduzetnika, te razviti mrežu poslovnih anđela. Grad će napokon postati saveznik, a ne prepreka onima koji žele raditi i ostati ovdje.”

U razvoju otpornog gospodarstva, prioritet će nam biti očuvanje okoliša i mora, u skladu s europskim standardima i propisima te u suradnji s relevatnim lokalnim institucijama kao što je to Institut za more i priobalje. Bonačić Obradović zatim je nastavila:

“Zaštita naših prirodnih resursa ujedno je i pretpostavka razvoja prehrambene politike Grada Dubrovnika koja će ići u smjeru jačanja poljoprivrede, stočarstva i ribarstva. Kroz princip “od zemljišta do tržišta” u suradnji sa Županijom radit ćemo na obnovi proizvodnje hrane, na gradskoj razini poticati povezivanje objekata i usluga u turizmu s lokalnim proizvođačima, promovirati ih i izvan mjeseci visoke sezone, kao i podržavati razvoj gradskih pjaca i urbanih vrtova. Ovo usmjerenje će nam pomoći i u tome da u vrtićima i školama razvijemo program prehrane koji će se oslanjati na lokalnim i zdravim namirnicama.” Nastavljajući, poseban naglasak stavila je i na zapuštene mogućnosti otočnih i ruralnih područja:

“Naši otoci moraju znati i vidjeti da su dio Grada Dubrovnika. Otoke ćemo prostorno razvijati kroz urbanističke planove poštivajući istovremeno njihove krajolike, ali i potrebu za demografskom obnovom i razvojem kroz osiguranje potrebne komunalne infrastrukture, ali i nove javne i društvene sadržaje – sportska i dječja igrališta, prostore za kulturu, prostore za mlade. Potrebno im je omogućiti bolju povezanost putem redovitijih brodskih linija, heliodrom na barem jednom od Elafitskih otoka za hitnu helikoptersku službu te omogućiti hitnu medicinsku Vbrodicu koja bi bila stacionirana na jednom od njih”.

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula u svom je obraćanju uputio čestitku za Dan Europe istaknuvši kako su mir, solidarnost i zajedništvo utkani u temelje Europske Unije te predstavljaju vrijednosti koje u današnjim turbulentnim vremenima još snažnije trebamo baštiniti.

- Nalazimo se u izazovnim vremenima koja više nego ikada zahtijevaju zajedničku suradnju, a sigurnost se postavlja kao prioritet! Ona je pogotovo važna za Dubrovnik u kontekstu turističkog razvoja i nastavka ove najvažnije gospodarske grane u Gradu. U ovakvim globalnim uvjetima moramo snažnije promišljati upravo o sigurnosti koja se ne odnosi samo na obrambenu dimenziju nego i na sigurnost života i življenja. Posebno se osvrnuo na otoke i njihov razvoj koje ističe kao dragulj ovog područja - jako iskorišten, a nepravedno zanemaren.

- Otoci i otočke zajednice predstavljaju osnovu ovog društva koje je oduvijek bilo vezano uz more. Ujednačen razvoj otoka i stavljanje naglaska na njihovu revitalizaciju ključ je opstanka svih obalnih gradova pa tako i Dubrovnika. Priručnik o Habitabilnosti kojeg smo danas ovdje predstavili nudi smislenu alternativu dosadašnjem pristupu koji u velikoj mjeri ignorira specifičnosti pojedinih otočkih zajednica. Sam koncept Habitabilnosti je osmišljen kako bi unaprijedio pristup razvojnim politikama otoka na svim razinama upravljanja. Moram istaknuti da mi je jako drago da Anita i ljudi oko nje razumiju da su precizni podatci ključni za kreiranje kvalitetnih politika.

Zaključno, Anita Bonačić Obradović naglasila je da Dubrovnik mora prestati biti grad u kojem se milijuni eura vrte, a životni standard ne raste.

“Vrijeme je da izgradimo gospodarstvo koje ne počiva na prodaji kvadrata i apartmana, nego na znanju, solidarnosti i lokalnoj vrijednosti. Vrijeme je da se Dubrovnik razvija kao grad a ne da se samo prodaje kao destinacija. Vrijeme je da novac iz gradskog proračuna napokon počne služiti onima koji ovdje žive, a ne samo onima koji ovdje dolaze.”