pretežno oblačno, jak vjetar
trenutno vrijeme
DUBROVNIK
21.5°C
Vrijeme za 25.09.2020.
25.09.2020. Danas
Max. 22°C Min. 19°C
Vrijeme za 26.09.2020.
26.09.2020. Sub
Max. 20°C Min. 13°C
Vrijeme za 27.09.2020.
27.09.2020. Ned
Max. 19°C Min. 11°C
Dežurna ljekarna
Dežurna ljekarna
Ljekarna Kod zvonika
CHF
CHF
7,001682
GBP
GBP
8,195272
USD
USD
6,435044
EUR
EUR
7,538011
Restaurator Denis Vokić o restauraciji portreta Marina Getaldića iz 19. stoljeća
16.09.2020 | Kultura
DANI EUROPSKE BAŠTINE

Restaurator Denis Vokić o restauraciji portreta Marina Getaldića iz 19. stoljeća

Autor: Libero Portal
Foto: Dubrovačke knjižnice
Predavanje se temelji na dokumentacijskim radovima o restauraciji umjetničkog djela nastalog u 19. stoljeću koje je u vlasništvu Dubrovačkih knjižnica

U sklopu manifestacije Dani europske baštine 2020. i u sklopu projekta Kultura u điru, Dubrovačke knjižnice organiziraju predavanje restauratora i konzervatora dr. sc. Denisa Vokića o restauratorskom zahvatu na portretu Marina Getaldića, koje će se održati u petak, 18. rujna 2020. u ljetnikovcu Skočibuha s početkom u 12 sati.

 

Predavanje se temelji na dokumentacijskim radovima o restauraciji umjetničkog djela nastalog u 19. stoljeću koje je u vlasništvu Dubrovačkih knjižnica.

 

Portret dubrovačkog fizičara i matematičara Marina Getaldića, koji se nalazi u Znanstvenoj knjižnici rađen je temperom na platnu i bio je u prilično lošem stanju. O samom procesu restauriranja i odabiru tehnika, portretu, životu Marina Getaldića te konačnom restauratorskom rezultatu, Denis Vokić govorit će u svom predavanju koje je namijenjeno djeci i odraslima.

 

Getaldić, Marin (latinizirano Marinus Ghetaldus), hrvatski matematičar (Dubrovnik, 1568 – Dubrovnik, 7. ili 8. IV. 1626). Osnovnu naobrazbu dobio je u rodnome gradu. God. 1588. primljen je za člana Velikoga vijeća, a zatim se bavio različitim poslovima u službi Dubrovačke Republike. God. 1595. otišao je s M. Gučetićem u London kako bi pomogao u sređivanju ostavštine. S istim ciljem otputovao je u Antwerpen 1597., gdje je ostao do 1599. Ondje je učio matematiku kod francuskoga matematičara Michela Coigneta i dobio prve poticaje za znanstveni rad.

 

Nakon toga putovao je u Francusku, radi sređivanja poslova oko iste ostavštine, i u Parizu upoznao F. Viètea. Taj susret bio je presudan za njegov rad u matematici. U Italiji je upoznao G. Galileija, s kojim se poslije i dopisivao.

 

U Dubrovnik se vratio 1601., a onda putovao u Italiju kako bi tiskao prve svoje znanstvene radove. Ondje je upoznao njemačkog matematičara i astronoma Christophorusa Claviusa i austrijskoga astronoma Christopha Grienbergera s kojima se poslije dopisivao. God. 1603. vratio se u Dubrovnik, gdje se bavio optikom i u Betinoj špilji izvodio pokuse s paraboličnim zrcalima. God. 1606. bio je jedan od dvojice poklisara koji su odnijeli godišnji danak Dubrovačke Republike sultanu u Carigrad.

 

Bavio se praktičnom primjenom matematike u rješavanju geodetskih problema. Tako je, primjerice, određivao geografsku širinu Carigrada i Dubrovnika, a posebno je zanimljiv njegov pristup određivanju volumena Zemlje. Za njegovo je rješenje predložio vlastitu, čisto geodetsku metodu, objavljenu posmrtno u djelu O analitičkom i sintetičkom u matematici (De resolutione et compositione mathematica, 1630), koja ne obuhvaća astronomska mjerenja. Iako ta metoda danas nema praktične vrijednosti, važna je zbog svoje originalnosti, a u usporedbi sa sličnim metodama onoga doba dala bi najtočniji rezultat.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Zatvori
Pošalji