„USUSRET SV. VLAHU“ Predavanje: „Između Istoka i Zapada: podrijetlo ranosrednjovjekovnih svetaca zaštitnika na istočnoj obali Jadrana
povjetarac
trenutno vrijeme
DUBROVNIK
8.4°C
Vrijeme za 23.01.2022.
23.01.2022. Danas
Max. 7°C Min. -1°C
Vrijeme za 24.01.2022.
24.01.2022. Pon
Max. 3°C Min. -4°C
Vrijeme za 25.01.2022.
25.01.2022. Uto
Max. 6°C Min. -4°C
Dežurna ljekarna
Dežurna ljekarna
Ljekarna Gruž
CHF
CHF
7,274484
GBP
GBP
9,001489
USD
USD
6,634807
EUR
EUR
7,522544
„USUSRET SV. VLAHU“ Predavanje: „Između Istoka i Zapada: podrijetlo ranosrednjovjekovnih svetaca zaštitnika na istočnoj obali Jadrana
14.01.2022 | Kultura
NAJAVLJUJEMO

„USUSRET SV. VLAHU“ Predavanje: „Između Istoka i Zapada: podrijetlo ranosrednjovjekovnih svetaca zaštitnika na istočnoj obali Jadrana"

Autor: Libero Portal
Foto:
Program „Ususret sv. Vlahu" organizira Dubrovačka biskupija

Predavanje „Između Istoka i Zapada: podrijetlo ranosrednjovjekovnih svetaca zaštitnika na istočnoj obali Jadrana" održat će se u petak, 14. siječnja 2022. s početkom u 19 sati u sklopu programa „Ususret sv. Vlahu" koje organizira Dubrovačka biskupija. Predavanje će održati dr.sc. Ana Marinković i dr.sc. Trpimir Vedriš s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dugogodišnji voditelji Hrvatskoga hagiografskog društva Hagiotheca.

Temelj tumačenja predavača počiva na utvrđivanju kronoloških slojeva i povijesnih okolnosti u kojima se štovanje skupina svetaca može utvrditi. Smještanjem najranijih svjedočanstava u povijesni kontekst nakana je ovim predavanjem publici pokušati pojasniti podrijetlo pojedinih svetačkih kultova i ocrtati, koliko je to moguće, neposredne okolnosti njihova procvata u dalmatinskim gradovima. U tom kontekstu, dotaknut će se pitanja prijenosa svetačkih relikvija, najstarijih mjesnih svetačkih legendi kao i okolnosti izgradnje svecima posvećenih crkava na jadranskoj obali. Iz tih silnica proizišli povijesni procesi s prijelaza iz 8. na 9. stoljeće zacrtali su okvire 'razdiobe carske baštine' na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije i time stvorili preduvjete za trajnije definiranje crkvenog područja jurisdikcije Rimske Crkve na Jadranu.

Političke aspiracije s Istoka i Zapada te smjene vrhovne političke vlasti na istočnomu Jadranu tijekom dugoga srednjeg vijeka ostavile su svoje tragove u takozvanim hagiografskim horizontima, odnosno, prepoznatljivim grupama svetačkih kultova štovanih u našim obalnim gradovima. Sveci zaštitnici istočnojadranskih gradova birani su s određenim razlozima u konkretnim povijesnim okolnostima, a štovanje svetaca započinjalo je prijenosom njihovih relikvija. Svaka takva donacija relikvija bila je određena različitim čimbenicima – osim aktualne političke situacije, na nju su utjecala i pitanja crkvene jurisdikcije, privatnih zadužbina, lokalnih tradicija, geografskoga smještaja i mnoga druga.

Predavanje će pokušati rasvijetliti kontekst i povijesne razloge štovanja određenih svetačkih kultova u Dubrovniku i ostalim gradovima istočnoga Jadrana – od najranijih rimskih, preko ranobizantskih Justinijanovog razdoblja, ponovnog kratkog i snažnog vala iz Rima tijekom urbane obnove u 8. stoljeću, zatim karolinških tragova u razdoblju nove dominacije bizantskih kultova u 9. stoljeću s kojim je stigao i kult sv. Vlaha te, konačno, trećega rimskog vala novoga tipa svetosti vezanog uz gregorijansku reformu 11. i 12. stoljeća - kultova koji su održavali intenzitet i smjene interesa istočnog i zapadnog političko-crkvenog središta, odnosno, Bizanta i Rima, za dominaciju istočnim Jadranom.

Predavanje će se održati u dvorani Pape Ivana Pavla II te prenositi uživo na web-stranici http://www.festa.hr na kojoj će se moći pogledati još neko vrijeme.

U skladu s protuepidemiološkim mjerama, broj mjesta u dvorani je ograničen na 25 osoba.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Zatvori
Pošalji