umjereno oblačno
trenutno vrijeme
DUBROVNIK
28.9°C
Vrijeme za 07.08.2020.
07.08.2020. Danas
Max. 27°C Min. 25°C
Vrijeme za 08.08.2020.
08.08.2020. Sub
Max. 30°C Min. 24°C
Vrijeme za 09.08.2020.
09.08.2020. Ned
Max. 31°C Min. 25°C
Dežurna ljekarna
Dežurna ljekarna
Ljekarna Gruž
CHF
CHF
6,937579
GBP
GBP
8,298266
USD
USD
6,296998
EUR
EUR
7,467610
Održano predavanja prof. dr.sc. Ivice Martinovića u Beču
29.10.2019 | Kultura
RECEPCIJA BOŠKOVIĆEVE FILOZOFIJE PRIRODE U BEČU

Održano predavanja prof. dr.sc. Ivice Martinovića u Beču

Autor: Libero Portal
Foto: B.M.
Održao je predavanje u prostoru Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču

Na poziv Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Austriji, a u suradnji s Hrvatsko-austrijskim društvom Dubrovnik, profesor emeritus dr.sc. Ivica Martinović, znanstveni savjetnik Instituta za filozofiju u Zagrebu, održao je predavanje u utorak 22. listopada 2019. godine u prostoru Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču, s temom „Recepcija Boškovićeve filozofije prirode u Beču (1761-1773)“.

 

 

Kako je istaknuo: „Veze između Ruđera Boškovića i dvora carice Marije Terezije od

1756. do 1773. urodile su dragocjenim plodovima u pjesništvu, hidrotehnici, filozofiji,

fizici i geodeziji“. U svom predavanju usredotočio se na recepciju Boškovićeve prirodne

filozofije u sveučilišnim udžbenicima trojice bečkih profesora do 1773. godine. Pri tom je

naglasio da su: „U svojim udžbenicima iz fizike Makó i Scherffer usvojili su Boškovićev

zakon silā” te da je: ”Boškovićev zakon silā prihvaćen i u bečkim udžbenicima iz

metafizike.”, I da su: “Makó i Storchenau u svojim kozmologijama prihvatili naizmjenično

djelovanje privlačne i odbojne sile i usvojili Boškovićev nazivak lex virium.”

Istaknuo je i da je: “Začudo, isusovački je bečki trolist bio jedinstven u tome da u cijelosti

ne prihvati Boškovićev nauk o strukturi tvari. Umjesto da se redovito služe Boškovićevim

nazivkom materiae puncta, smislili su nove nazivke, s pomoću kojih su nastojali izbjeći

prigovorima upućenim Boškovićevoj teoriji sila, koje je najizravnije oblikovao Giovanni

Battista Scarella, profesor u Bresci“.

 

Naglasio je da su: “U svojim udžbenicima iz fizike Makó i Scherffer usvojili Boškovićev

zakon silā”, i da su: “Izdanja Makóovih i Storchenauovih udžbenika nakon 1773. tiskana

isključivo izvan Austrije – u Veneciji i Budimu”

 

Zaključio je da: “Udžbenik metafizike Pala Makoa i udžbenik logike Sigmunda von

Storchenaua nisu bili napisani samo za nekoliko generacija studenata, nego su svojim

naknadnim izdanjima omogućili da Boškovićeva gledišta budu prisutna u sveučilišnim

udžbenicima čak do 1832. godine”

Nakon predavanja, sudionici su sa zanimanjem postavili brojna pitanja predavaču o

drugim radovima Ruđera Boškovića i njegovu utjecaju na znanost tog doba ali i kasnije,

kao i pitanja vezana za najnovija straživanja predavača o Ruđeru Boškoviću na

sveučilištima u SAD-u.

Predavanje je najavila i modrerirala prof.dr.sc Vesna Cvjetković, Veleposlanica

Republike Hrvatske u Austriji, a pored brojinih znanstvenika i poznavatelja djela Ruđera

Boškovića iz Austrije i Hrvatske, predavanju su prisustvovali i predstavnici Hrvatsko-

austrijskog društva Dubrovnik Predsjednica Branka Martinović-Vuković i članica Izvršnog

odbora Lucija Orešić te predstavnici Austrijsko-hrvatskog društva iz Beča, Matice

hrvatske iz Beča i društva „Napredak“ iz Beča..

Organizacijom ovog predavanja o Ruđeru Boškoviću i utjecaju njegove filozofije prirode

na sveučilišta u Austriji, Hrvatsko-austrijsko društvo Dubrovnik okončava Program

Društva započet 2018. godine, a nastavljen u 2019. godini, posvećen djelovanju i

boravku našeg slavnog sugrađanina u Beču u drugoj polovini XVIII. stoljeća, gdje i

završava svoje najpoznatije djelo, živi i predaje na Visokoj jezuitskoj školi te aktivno

sudjeluje u društvenom životu Beča, tog doba.

Ostvarenje ovog Programa Društva omogućio je Grad Dubrovnik, Društvo prijatelja

dubrovačke starine, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i

„Dubrovačka kuća“ d.o.o. iz Dubriovnika.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Zatvori
Pošalji