Mozartovim Requiemom zatvorena manifestacija Kršćansko lice kulture 2024. (FOTO)
pretežno oblačno
trenutno vrijeme
DUBROVNIK
15.3°C
Vrijeme za 17.04.2024.
17.04.2024. Danas
Max. 16°C Min. 12°C
Vrijeme za 18.04.2024.
18.04.2024. Cet
Max. 17°C Min. 10°C
Vrijeme za 19.04.2024.
19.04.2024. Pet
Max. 17°C Min. 11°C
Dežurna ljekarna
Dežurna ljekarna
Ljekarna Kod zvonika
CHF
CHF
0,971200
GBP
GBP
0,854400
USD
USD
1,063700
Mozartovim Requiemom zatvorena manifestacija Kršćansko lice kulture 2024. (FOTO)
27.03.2024 | Kultura
U PREPUNOJ CRKVI MALE BRAĆE

Mozartovim Requiemom zatvorena manifestacija Kršćansko lice kulture 2024. (FOTO)

Autor: Libero Portal
Foto: Vedran Levi
Vjera koja ne postaje kultura nije prava vjera, podsjetio je biskup te evocirao neke detalje iz Mozartovog života. Riječima koje se njemu pripisuju „Sjaj jutra pobijedit će noćnu tminu“ biskup je svima poželio sretan Uskrs

Veličanstvenom izvedbom oratorijskog remek djela Requiem V. A. Mozarta u prepunoj crkvi Male braće u Dubrovniku u utorak 26. ožujka zatvorena je manifestacija Kršćansko lice kulture 2024. Riječima zahvale svim izvođačima, sudionicima i organizatorima ovogodišnje manifestacije obratio se na kraju dubrovački biskup Roko Glasnović.

 

Vjera koja ne postaje kultura nije prava vjera, podsjetio je biskup te evocirao neke detalje iz Mozartovog života. Riječima koje se njemu pripisuju „Sjaj jutra pobijedit će noćnu tminu“ biskup je svima poželio sretan Uskrs.

 

Posljednji kulturni događaj manifestacije plod je uspješne suradnje biskupijskog Vijeća za kulturu i znanost s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom. DSO je Mozartov Requiem izveo uz sudjelovanje tri zbora iz Mostara s više od devedeset članova i uz pomoć don Dragana Filipovića. Solisti na koncertu bili su sopranistica Neda Pejković, mezzosopranistica Žana Marendić, tenor Božo Jurić-Pešić i bas Ante Jerkunica. Izvedbom je dirigirao Hari Zlodre. Ovaj koncert ostvaren je uz podršku Grada Dubrovnika, Turističke zajednica grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije.

 

Mješoviti zbor studija glazbene umjetnosti Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, Akademski zbor Pro musica iz Mostara i Zbor srednje glazbene škole Ivana pl. Zajca – Mostar svoje glasove s ostalim izvođačima spojili su u skladnoj izvedbi Mozartovog posljednjeg djela nastalog 1791. godine. Kao što je poznato, djelo je ostalo nedovršeno, a prema Mozartovim skicama završio ga je njegov učenik Franz Xaver Süssmayr. U djelu je sažeta sva dramatičnost i strahota posljednjeg suda, ali i jednakost svih pred Bogom na taj dan. S jedne strane postavljen je zbor koji predstavlja masu, a s druge su solisti koji preispituju smisao postojanja i postavljaju nadu u vječni život.

 

Organizator manifestacije Kršćansko lice kulture je Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije. Na programu manifestacije ove godina bila su četiri koncerta, dva predavanja, jedna izložba, Noć crkvenih muzeja i pobožnost križnog puta serpentinama Srđa. Manifestacija je otvorena 16. ožujka koncertom vezanim uz dubrovačkog zaštitnika sv. Vlaha. Sakralne hrvatske, europske i armenske glazbe pod nazivom “Putevima sv. Vlaha” izvele su članice Udruge Pasionska baština i Armensko – hrvatske zajednice. Koncert duhovnih skladbi u izvedbi klapa i zborova Dubrovačke biskupije priredio je Krešimir Magdić, a u prekrasnom ambijentu franjevačke crkve nastupilo je šest klapa i šest zborova. Na koncertu u pravoslavnoj crkvi sv. Blagovijesti mogla se, uz ostalo, čuti sakralna baština sestrinske pravoslavne Crkve. Nastupili su SPD Jedinstvo s dirigentom Mihajlom Lazarevićem. Zanimljiva predavanja „Kršćansko lice zdravstvene kulture: prvo dubrovačko rodilište“ dr. sc. Rine Kralj Brassard i „350. obljetnica povratka relikvije ruke sv. Vlaha u Dubrovnik“ povjesničara umjetnosti Ivana Viđena bacila su svijetlo na dva događaja iz prošlosti Dubrovnika.  Kao rezultat žirirane izložbe u palači Sponza izložena su 23 rada na temu „Mysterium crucis: Križni put u djelima suvremenih umjetnika“. U Noći crkvenih muzeja svoja vrata otvorili su franjevački i dominikanski muzej, katedralni Moćnik, Biskupska palača i prvi put sakristija kod isusovaca. Pobožnošću križnog puta na Srđ vjernici su od postaje do postaje prolazili događaje Isusove muke i smrti opisane u Bibliji i kršćanskoj tradiciji budeći u sebi suosjećanje s Kristom, ali i s mukama suvremenika, otkrivajući Kristovo lice u braći i sestrama u potrebi.

 

Angelina Tadić

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Zatvori
Pošalji