Zbog sve viših temperatura i promjena u obrascima padalina, sezonske alergije u mnogim dijelovima svijeta postaju sve duže i intenzivnije
No osim neugodnog kihanja i suznih očiju, klimatske promjene donose i znatno ozbiljnije posljedice – među njima i pojavu tzv. „grmljavinske astme”.
Kako piše BBC, znanstvenici upozoravaju da klimatske promjene doslovno „pojačavaju” učinke peludi. Više ugljičnog dioksida potiče rast biljaka koje stvaraju veće količine peludi, a sezona cvatnje započinje ranije i traje dulje. Osim toga, ekstremni vremenski uvjeti, sve češći zbog globalnog zagrijavanja, mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene epizode povezane s alergijama.
Jedan od najupečatljivijih primjera dogodio se u australskom Melbourneu 2016. godine, kada je zbog kombinacije velike koncentracije peludi i grmljavinske oluje nastala situacija poznata kao „grmljavinska astma”. Tada je 10 ljudi izgubilo život, a tisuće su završile u bolnici. Znanstvenici vjeruju da grmljavinske oluje razbijaju pelud u sitnije čestice koje lakše ulaze u dišne puteve, što kod osjetljivih osoba može izazvati iznenadne i teške napade astme.
Takvi događaji, iako zasad rijetki, vjerojatno će postajati sve učestaliji. Stručnjaci navode da su u Sjevernoj Americi, Europi i Australiji alergije već u porastu, kako po trajanju tako i po intenzitetu. U SAD-u se primjerice ove godine u čak 39 saveznih država očekuju viši nivoi peludi od uobičajenog.
Biljke poput ambrozije, koja proizvodi milijarde zrnaca peludi, sve se lakše šire i sve više cvatu zbog povećane koncentracije CO₂. Eksperimenti pokazuju da biljke izložene višim razinama ugljičnog dioksida ne samo da rastu brže, već i stvaraju pelud koja izaziva jače alergijske reakcije.
Uz nastavak klimatskih promjena, do kraja stoljeća sezona peludi mogla bi počinjati i do 40 dana ranije te završavati 15 dana kasnije. To bi značilo i do dva dodatna mjeseca godišnjih simptoma za oboljele od peludnih alergija.
Sve to pokazuje kako klimatske promjene imaju vrlo konkretan utjecaj na zdravlje – ne samo kroz toplinske valove i poplave, nego i kroz nevidljive, ali izuzetno štetne čestice u zraku koje svakodnevno udišemo.