umjereno oblačno
trenutno vrijeme
DUBROVNIK
22.2°C
Vrijeme za 16.07.2020.
16.07.2020. Danas
Max. 26°C Min. 20°C
Vrijeme za 17.07.2020.
17.07.2020. Pet
Max. 26°C Min. 19°C
Vrijeme za 18.07.2020.
18.07.2020. Sub
Max. 24°C Min. 18°C
Dežurna ljekarna
Dežurna ljekarna
Ljekarna Kod zvonika
CHF
CHF
7,008478
GBP
GBP
8,301019
USD
USD
6,586473
EUR
EUR
7,525704
Predstavljanje knjige
28.01.2020 | Obavijesti
POVIJEST

Predstavljanje knjige "Isusovci u Dubrovniku. Komentari Stephana Desiderija iz 1693. godine"

Autor: Libero Portal
Foto: Dubrovačka biskupija
Knjiga autora Stjepana Ćosića i Mije Korade bit će predstavljena u četvrtak, 30. siječnja 2020. godine u dvorani Ivana Pavla II u 19:30 sati.

O ovoj zanimljivoj knjizi govorit će autori, povjesničari Stjepan Ćosić i Mijo Korade te don Marko Trogrlić, profesor povijesti na Sveučilištu u Splitu i povjesničar umjetnosti Ivan Viđen. Knjigu je objavila nakladnička kuća Leykam International iz Zagreba, a predstavljanju će nazočiti i Eugenia Ehgartner, voditeljica programa te nakladničke kuće. Predstavljanje knjige odvija se u sklopu trećeg događanja ovogodišnje tribine „U susret Svetome Vlahu“ koju, kao i svake godine, organizira Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije.

 


Knjiga  Isusovci u Dubrovniku. Komentari Stephana Desiderija iz 1693. godine sastoji se od opsežne uvodne studije te hrvatskoga prijevoda  (s komentarima) i prijepisa latinskoga izvornika rukopisa pod naslovom Historiae Ragusinae iz 1693. godine. Riječ je zapravo o dnevničkim zapisima što ih je vodio kod nas slabo poznati talijanski isusovac Stephano Antonio Desideri (1671.-1749.) tijekom svoga misionarskoga boravka u Dubrovniku, od rujna 1691. do listopada 1693. godine. Njegov se rukopisni sveščić čuva u knjižnici Arheološkoga muzeja u Splitu i njegov sadržaj do sada nije bio poznat široj javnosti.

 


Prvu cjelinu knjige čini uvodna studija koji se sastoji od kratke povijesti isusovačkoga djelovanja u Dubrovniku sa širim osvrtom na rad i biografije talijanskih isusovaca u dubrovačkoj misiji i kolegiju, prije i poslije Desiderijeva boravka. U nastavku se pružaju osnovni podaci o autoru rukopisa te se analizira sam rukopis i njegov sadržaj. Sadržaj dnevnika uklapa se u kontekst dubrovačke povijesti na izmaku 17. i početku 18. stoljeća. Žanrovski neobičan, sadržajem bogat, Desiderijev dnevnik obiluje opisima, zapažanjima i digresijama koji umnogome dopunjuju historiografsku sliku poslijepotresnoga Dubrovnika i atmosfere u Gradu tijekom Morejskoga rata koji je tih godina trajao između Mletačke Republike i Osmanskoga Carstva.

 


Naslov rukopisa je donekle varljiv jer Stephano Desideri ne piše sustavnu povijest Grada, niti pretendira na historiografsku zaokruženost i objektivnost. Riječ “povijest” iz naslova ovdje se odnosi na “osobnu” povijest autorova života i kratkotrajnoga nastavničkoga rada u gradu pod Srđem. U žanrovskome smislu njegov je tekst mješavina dnevnika, introspektivnih razmišljanja i zapažanja o Dubrovniku, njegovu položaju, klimi, kulturi, povijesti, običajima, stanovništvu, svakodnevnome životu te političkim i crkvenim događajima iz razdoblja njegova boravka. Stoga naslov Komentari, što ga Desideri daje u nastavku, ustvari više odgovara sadržaju teksta. Njegovi zapisi spadaju među veoma rijetke narativne izvore u kojima se o životu Dubrovnika tog vremena piše iz prve ruke i s izrazitim simpatijama. Ova knjiga stoga izvrsno dopunjuje najslabije poznato i historiografski slabije istraživano dubrovačko 17. stoljeće.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Zatvori
Pošalji