Andro Vlahušić: Još uvijek stignemo ispraviti greške i izborom stručnih i iskusnih ljudi vratiti život i turiste u grad!
umjereno oblačno
trenutno vrijeme
DUBROVNIK
18.5°C
Vrijeme za 08.05.2021.
08.05.2021. Danas
Max. 27°C Min. 18°C
Vrijeme za 09.05.2021.
09.05.2021. Ned
Max. 23°C Min. 16°C
Vrijeme za 10.05.2021.
10.05.2021. Pon
Max. 23°C Min. 15°C
Dežurna ljekarna
Dežurna ljekarna
Ljekarna Kod zvonika
CHF
CHF
6,866427
GBP
GBP
8,675630
USD
USD
6,233005
EUR
EUR
7,526977
Andro Vlahušić: Još uvijek stignemo ispraviti greške i izborom stručnih i iskusnih ljudi vratiti život i turiste u grad!
05.05.2021 | Politika
INTERVJU

Andro Vlahušić: Još uvijek stignemo ispraviti greške i izborom stručnih i iskusnih ljudi vratiti život i turiste u grad!

Autor: Libero Portal
Foto: Dubrovnik-naš grad
Imamo rješenja za oporavak gospodarstva i program stambenog zbrinjavanja - poručuje Andro Vlahušić, kandidat za gradonačelnika platforme "Dubrovnik-naš Grad"

Veći dio kampanje proveli ste kritizirajući nečinjenje aktualne gradske vlasti po pitanju oporavka od Covid krize i upravljanja turizmom u ovim uvjetima. Što vi planirate i zašto mislite da se može bolje? 

 

Nažalost, sam Mato Franković je svoje rezultate nazvao katastrofalnim. A da može bolje, sugerira činjenica da i u prošloj i u ovoj godini druge destinacije u našoj županiji  bilježe višestruko bolje rezultate. Govorio sam još lani da kroz turističku zajednicu treba razviti jasne protokole prijema gostiju u hotele i privatni smještaj, imati unaprijed definirane procedure za zaražene goste i/ili turističke radnike. Grad treba razraditi epidemiološke uvjete posjećivanja najvažnijih gradskih atrakcija, omogućiti online kupovinu ulaznica i rezervaciju točnog termina za obilazak npr. Zidina ili kneževa dvora.

 

Definirati mehanizme samoizolacije, subvencionirati turistima PCR testove i sve to skupa staviti na javni uvid i promovirati kanalima digitalnog marketinga da svatko tko namjerava doći u Dubrovnik zna da je ovdje sigurno i da je sve pod kontrolom. 

 

Trebalo se snažnom kampanjom pozivati domaće turiste, prilagoditi im cijene, subvencionirati cestarinu. Jednako tako pozivati medicinsko osoblje koje se najranije procijepilo i čiji prihodi nisu stradali u pandemiji. Na taj način dobili bismo marketinšku poruku „idem tamo gdje je i moj liječnik jer je tamo sigurno“.

 

Ništa nije napravljeno i zato punu odgovornost za lošu gospodarsku situaciju snosi nerad i neznanje Mata Frankovića i njegovih kadrova. Drago mi je da su usvojeni moji prijedlozi o cijepljenju turističkih radnika. Još ćemo neko vrijeme živjeti s Covidom i epidemiološkim mjerama i zato još uvijek stignemo ispraviti pogreške iz prošle godine te spasiti barem drugi dio ove turističke sezone. Za postizanje tog cilja moramo na čelo grada dovesti marljive  stručne i iskusne ljude, a Dubrovčani znaju kakvi su moji rezultati bili na čelu bolnice, u ministarstvu ili u Gradu, koji je također 2008-2009. bio u gospodarskoj krizi. 

 

Najavili ste i fond za oporavak Dubrovnika, otkud on dolazi i što to znači? 

 

Dubrovnik ostvaruje oko 10 mlrd HRK prometa, dakle, samo od PDV-a godišnje u proračun države se u Dubrovniku uplati oko milijarde kuna u normalnoj turističkoj godini. RH dobila je oko 50 milijardi kuna za Fond za oporavak od Covid krize. S obzirom na važnost Dubrovnika, nije puno tražiti 1 % od toga. 

 

Tih 1% je Fond za oporavak Dubrovnika kojim od Europske unije i Vlade Republike Hrvatske tražimo najmanje 500 milijuna kuna bespovratnih sredstava trebaju ići za naše građane, poduzetnike, obrtnike, fizičke osobe koje se bave iznajmljivanje soba i apartmana, kako bi sigurno obavljali svoje djelatnosti i kvalitetno prebrodili ovu krizu kroz sljedeću godinu. To nije milostinja, nego bespovratni poticaji koji će se za par godina višestruko isplatiti. I za državu to ima smisla jer čak 17% gospodarskog gubitka u RH 2020. nastalo je jer je Dubrovnik ostao bez turističkog prometa.

 

Kroz ovaj fond bismo taksistima i autobuserima pomogli u amortizaciji vozila i ulaganju u obnovi istoga, turističkim vodičima , ugostiteljima, praonicama, turističkim agencijama, brodarima,  event agencijama, organizatorima koncerata i svim drugim dionicima dubrovačkog gospodarstva također moramo ponuditi ruku i iz tog Fonda omogućiti oporavak od krize. 

 

Što biste poduzeli da pomognete "iznajmljivačima"?

 

Dubrovački iznajmljivači su snaga dubrovačkog turizma. Grad Dubrovnik ima oko 4 000 obitelji koji se bave iznajmljivanjem svoje imovine s ukupno više od 20 000 ležajeva.,, koji su stvarani ne samo desetljećima već i stoljećima u istoj obiteljima. Ljudi su naslijedili svoje kuće u povijesnoj jezgri ili gradili kuće u Lapadu, Gružu, otocima i to je njihova imovina, često i jedina koju imaju i koju su sami zidali, održavali i čuvali za svoju djecu i svoju starost. Promjenom turističkog smjera u cijelom svijetu gdje gosti podjednako biraju i hotele i privatni smiješaj Dubrovnik je sa mnom na čelu to prepoznao i pružio ruku svojim sugrađanima. U velikom istraživanju, TOMAS, institutu za turizam, 89% gostiju koji su odsjeli u privatnom smještaju ocijenili su s ocjenom izvrstan za ukupan dojam koji su dobili kako u gradu, a još više u samim domaćinstvima družeći se s dubrovačkim obiteljima. To je najveći izraz zadovoljstva privatnim iznajmljivačima kako na Mediteranu tako i EU. Do zadnje kune koji iznajmljivači ostvare potroše se u gradu i za one obitelji koje nemaju apartmane u svom vlasništvu. Ljudi koji ne razumiju te vrijednosti o kojima  govorim godina, nisu dostojni voditi ovaj gard. U protekloj turističkoj godini gradska uprava kao ni protekle tri godine na čelu s Matom Frankovićem nije rekla ni jednu dobru riječ o dubrovačkim iznajmljivačima, ali ni na žalost ni malim poduzetnicima, obrtnicima i građevinarima, a kriza ih je strahovito pogodila. Nitko od njih nije dobio potporu 4000kn, niti oslobođenje od paušala i davanja. Naše fiskalne mjere uključuju ukidanje paušala za naredne 4 godine, smanjenje turističke pristojbe za 70%, osiguravanje beskamatnog kredita za likvidnost  u iznosu od nekoliko desetaka tisuća kuna te moratorij na kreditne obaveze prema bankama u trajanju za još dvije godine.  

 

Osim toga, imat ćemo i posebne marketinške mjere. Kao što su sami gosti rekli, Dubrovnik je najkvalitetnija turistička destinacija privatnog smještaja na Mediteranu i Europi i to će biti naš moto za privatni smještaj u narednih deset godina. 

 

Kako dubrovačke taksiste zaštititi od nelojalne konkurencije koja dolazi u Dubrovnik pokupiti med i uzeti im kruh iz usta?

 

U cilju zaštite nelojalne tržišne utakmice predložiti ćemo izmjene Zakona o taksi djelatnosti na način da svatko onaj tko želi raditi u drugom gradu na kraće vremensko razdoblje plaća licencu za taj kratki period po višestrukoj većoj cijeni, čime se poštuju tržišni principi, ali i smanjuje sadašnja nelojalna konkurencija koja u Dubrovniku stvara ogromnu gužvu, a osiromašuje dubrovačke taksiste. Dakle, kada u Dubrovnik na kratko razdoblje dolaze vozači iz drugih krajeva Hrvatske, oni taj izlet moraju platiti gradskom proračunu s barem 6.000 kuna mjesečno jer ovdje zbog njih nastaju prometne gužve i domaći građani i taksisti od toga imaju štetu.

 

Što ćete napraviti s prostorom Rijeke dubrovačke koja stoji zapuštena i zaboravljena?

 

Nažalost, Komolac i Rijeka dubrovačka za vrijeme Mata Frankovića i njegove gradske vlasti iz nerazumljivih razloga stavljeni u fazu hibernacije. Đuro Deranja i ja sam preselili Libertas u Komolac. Pročistač u Komolcu je Androv projekt, a u 4 god vlasti Mata Frankovića izgubili smo sportsku dvoranu u Komolcu za koju Vodovod i HEP imaju ugovor o preuzimanju. Prostor Tup-a u Komolcu nije kupljen za potrebe lokalnog stanovništva i kulturne djelatnosti građana Dubrovnika. Ljetnikovci Gučetić, Restić, Bozdari nisu pretvarani u dnevne boravke stanovnika Mokošice i Rijeke dubrovačke kao ni u turističke atrakcije, što će postati. To smo najavili, započeli, u tome smo prekinuti i to ćemo nastaviti. Također, na području Rijeke treba tražiti prostor rješenja vezova za Dubrovčane, u suradnji s nadležnim županijskim uredima.

 

Stambeni problemi mladih, koji si ne mogu priuštiti stan, dovode do odlijeva mladih stručnjaka, npr. iječnika u Zagreb, a mladih obitelji u Župu Dubrovačku? Što možete ponuditi za rješavanje stambenog pitanja?

 

Namjera nam je odmah, onima koji si to mogu priuštiti prodati stanove u Mokošici koji su bili planirani za propali model poticane stanogradnje Mata Frankovića. Novcem od te prodaje bismo od Vrtlara kupili zemljište s projektom u Solitudu, a onda s Općom bolnicom, Domom zdravlja, Zavodom za javno zdravstvo i s javnim ustanovama razradili kriterije model zadrugarstva te izgradili stanove za mlade liječnike. Osim liječnika, na sličan način, pomoći ćemo i drugim visokoobrazovanim ljudima čija su zanimanja deficitarna u Dubrovniku. Dovođenje i ostanak tog profila ljudi, presudno je u nastojanjima da Dubrovnik ostane moćan i jak, ali i zdrav Grad ugodnog i sigurnog života.

 

Ostatak stanova u Mokošici uključili bismo u klasični „pos za najam“ model.

 

Također, tražit ćemo da se subvencija APN-a u Dubrovniku poveća, jer je ona u Dubrovniku za manji stan oko 50 tisuća kuna, porez na promet nekretnina oko 30 tisuća kuna. Time subvencija, takva kakva jest, postaje gotovo beskorisna. Model APN ovdje nije dovoljno dobar. Mi predlažemo da se njihov udio u kreditu koji je sad do 100 tisuća eura podigne na 150 tisuća. Time bi se subvencija b i se podigla za 50 posto. 

 

Osim toga, u isti proces uključio bi se Grad Dubrovnik koji već ima projekt subvencije podstanarstva koji prosječno iznosi oko 750 kuna za mlade obitelji koje zadovoljavaju imovinski cenzus. Tu ćemo subvenciju  protegnuti i na korisnike stambenih kredita, čime bi se cijena kredita značajno spustila do ispod cijene najma stana u Dubrovniku. Kada pogledate, uz ove dvije mjere, jedna od otprilike 1100 kuna, a druga oko 750, rata kredita koja je bila 4.500 pada na 2650 što je skoro cijena podstanarstva. To se može i to ćemo učiniti.

 

Postoji još jedna nelogičnost koju ćemo nastojati ispraviti – od 2019. poslodavac radniku može neoporezivo plaćati. Ne vidimo zašto bi se to odnosilo samo na podstanarstvo, a ne i za mlade osobe, korisnike stambenih kredita . Ovako se potiče zapošljavanje izvan mjesta stanovanja, umjesto dugoročnih rješenja. Poslodavac time ne bi izgubio skoro ništa jer bi mu taj iznos bio neoporezivi, a umjesto privremenog oblika stanovanja, poticalo bi se trajni. Sam Grad to ne može postići bez pomoći države, ali naši koalicijski partneri imaju dovoljno snage da te teme poguraju na nacionalnoj razini i nećemo gubiti vrijeme da ih upregnemo u ostvarenje dubrovačkog modela stanovanja na način koji smo gore opisali. 

 

Često se u dubrovačkoj  javnosti problematizira tema financiranja kulture, a osim te kritike, u ovoj kampanji nismo čuli da je kultura predmet interesa većina kandidata. Vi ste na tu temu iznijeli programsko priopćenje koje sadržajno opisuje sve aspekte kulturne politike Grada. Koja je kulturna politika platforme Dubrovnik Naš Grad? 

 

Imam čast poznavati sjajne dubrovačke umjetnike i menadžere u kulturi. Koliko su oni za Dubrovnik bitni, ne treba isticati, ali oni puninu svoje kreativnosti mogu postići samo ako osjećaju potporu Grada kao društva i Grada kao tijela javne vlasti. Dubrovnik, naš grad, neodvojivo je vezan za kulturu. Kulturu čine i suvremeni kreativni projekti poput serija i filmova te moderne ili elektronske glazbe. Ona u Dubrovniku ima, i treba imati, i zabavnu dimenziju.  Dubrovačke ulice trebaju biti pune života i ritma te ćemo ukinuti zabranu reprodukcije i izvođenja glazbe nakon 23 sata. 

 

Politika financiranja kulture treba biti usmjerena prema financiranju projekata. Čak i kada su nositelji projekata ustanove, u fokusu mora biti projekt, a ne ustanova sama po sebi.. 

 

Također, Integracija ideja kulture  i umjetnosti u školski sustav za nas u platformi Dubrovnik naš Grad jako važna jer je odgoj kreativnih mladih ljudi otvorena duha, jedina garancija da će Dubrovnik u budućnosti biti još snažniji jer je to način na koji se stvaraju otvoreni I kreativni umovi.

 

SPONZORIRANO

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Zatvori
Pošalji