umjereno jak vjetar
trenutno vrijeme
DUBROVNIK
12.2°C
Vrijeme za 18.01.2020.
18.01.2020. Danas
Max. 11°C Min. 8°C
Vrijeme za 19.01.2020.
19.01.2020. Ned
Max. 11°C Min. 5°C
Vrijeme za 20.01.2020.
20.01.2020. Pon
Max. 12°C Min. 4°C
Dežurna ljekarna
Dežurna ljekarna
Ljekarna Kod zvonika
-0.01%
CHF
CHF
6,929843
+0.27%
GBP
GBP
8,737345
+0.37%
USD
USD
6,696666
+0.01%
EUR
EUR
7,443344
Robna razmjena s Albanijom porasla za 35 posto
13.01.2020 | Regija
ODRŽAN HRVATSKO-ALBANSKI FORUM

Robna razmjena s Albanijom porasla za 35 posto

Autor: Libero Portal
Foto: Pixabay
Glavni hrvatski izvozni proizvodi su nafta, riblji proizvodi, električni transformatori, čokolada i nove vanjske pneumatske gume

„U posljednjih nekoliko godina robna razmjena Hrvatske i Albanije se kretala na razini od 60 milijuna eura. Stoga pozdravljamo rast naše robne razmjene koji je zabilježen u prvih deset mjeseci 2019. godine od 35 posto i nadamo se da će se taj trend nastaviti“, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na Hrvatsko-albanskom gospodarskom forumu u sklopu kojeg je potpisan i Memorandum o razumijevanju između HGK i Unije albanskih trgovinskih i industrijskih komora i na kojem je sudjelovalo 50-ak hrvatskih i albanskih tvrtki.

 

Burilović je naglasio da bi boljoj gospodarskoj povezanosti svakako pridonijela uspostava direktne zračne linije Zagreb – Tirana, kao i izgradnja jadransko-jonske autoceste i povezivanje morskim putem preko Drača i Šibenika ili Rijeke. „Sada kad smo preuzeli predsjedanje Vijećem EU, dodatna dodirna točka je i proširenje Unije. U tom procesu Hrvatska vas snažno podržava“, poručio je Burilović.

 

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta RH Darko Horvat je naglasio da je prošla godina bila godina zaokreta u suradnji hrvatskog i albanskog gospodarstva. „Naša potpora Albaniji za pristupanje Uniji nije deklarativna, već stvarna i želimo ih u punopravnom članstvu što je prije moguće. Kako bi gospodarska suradnja bila bolja moramo raditi na povjerenju poduzetnika, ali i uspostaviti stvarne kontakte u međuinstitucionalnoj suradnji. Tako ćemo s ove relativno skromne robne razmjene doći do puno boljih rezultata“, rekao je Horvat.

 

Ministrica financija i gospodarstva Republike Albanije Anila Denaj se također nada da će suradnja institucija biti temelj za snažniji rast poduzetničkih odnosa. „Hrvatska nam je mnogo pomogla kad nas je pogodio nedavni potres i na tome vam želim zahvaliti. Taj sentiment moramo prenijeti i u gospodarstvo. Želimo učiti iz vašeg iskustva kako ne bi ponavljali greške u procesu pristupanja EU i želimo čuti glas gospodarstvenika kako bi im u što većoj mjeri olakšali poslovanje“, izjavila je Denaj.

 

Predsjednica Unije albanskih trgovinskih i industrijskih komora Ines Mucostepa je naglasila da je napredak u gospodarskim odnosima vidljiv te da je dijelom i rezultat dobre suradnje gospodarskih komora. „Interes obje zemlje je da se robna razmjena poveća, potencijal je velik i nadam se da ćemo ga što prije iskoristiti. No, brojke nisu najbitnije, treba nam konkretna suradnja institucija, zajednički ciljevi i nastupi na sajmovima. Posebno bih istaknula suradnju u sektoru poljoprivrede i turizma, koji su ključni za investicije“, pojasnila je Mucostepa.

 

Dražen Herceg, direktor Elektro Centra Petek za Albaniju, istaknuo je kako je albansko tržište u razvoju i ima veliki potencijal. „Mi uvijek gledamo prema zapadu, ali tamo je velika konkurencija, dok smo u Albaniji već prepoznati kao brend. Njima nedostaje transfer tehnologija i standardi, a upravo to mi donosimo sa svojim iskustvom i kvalitetom. Tamo smo već izgradili trafostanicu vrijednu četiri milijuna eura u koju su ugrađeni samo kvalitetni dijelovi etabliranih tvrtki. Nakon tendencije kupovine proizvoda niske kvalitete s kojima je kasnije bilo problema kod održavanja, sad se okreću provjerenim rješenjima“, pojasnio je Herceg, dodavši kako vidi veliki potencijal u razvoju albanskoga energetskog sektora.

 

Glavni hrvatski izvozni proizvodi su nafta, riblji proizvodi, električni transformatori, čokolada i nove vanjske pneumatske gume, dok iz Albanije uvozimo aluminijske šipke i profile, obuću, prerađene ribe, bilje i povrće. Uz turizam i poljoprivredu, najveće mogućnosti za suradnju su u energetici, strojogradnji, elektroindustriji i elektronici, farmaceutskoj, prehrambenoj, tekstilnoj i industriji obuće te naročito u graditeljstvu i investicijskim radovima u Albaniji.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Zatvori
Pošalji