Trebali bi imati kompenzacijski fond za sve one koji su razvili nuspojave cijepljenja

Nakon zatišja od nekoliko mjeseci najavljena znanstvena tribina naziva "Istina o cijepljenju" koja će se u četvrtak u 19 sati održati na Sveučilištu u Dubrovniku ponovno je aktualizirala pitanje cijepljenja na dubrovačkom području.

Tim povodom porazgovarali smo s jednom od sudionica tribine, prim. mr. sc. Ljiljanom Beticom Radić, specijalisticom infektologije i pedijatrijske infektologije koja će na ovu temu održati jedno od predavanja.

Gostujući u emisiji Na dnevnoj bazi Libertas televizije kazala je kako je cilj tribine rasvijetliti dileme, prokomentirati ponovno temu o cijepljenju koja je uvijek aktualna tema, bilo da je neka bolest u tijeku, ili je u tijeku cijepljenje protiv neke bolesti. U tijeku je trenutno cijepljenje protiv gripe. “Očekujemo epidemiju gripe koja će se javiti sljedećih nekoliko mjeseci. U medijima smo proteklih dana mogli čuti upite je li pravo cjepivo naručeno za Hrvatsku, a jasno je rečeno iz svih institucija da jest. Cjepivo je namijenjeno kroničnim bolesnicima bez obzira što je ovo jedno od slabijih cjepiva, govorimo o slabijoj učinkovitosti, a ne kvaliteti i sigurnosti. Nažalost nemamo učinkovitost kao kod cjepiva koje koristimo u dječjoj dobi, da je učinkovitost preko 90 posto, ovdje imate kod starijih ljudi da je učinkovitost oko 50 posto, ali ako se stariji ljudi cijepe godinama neće dobiti tešku bolest i komplikaciju influence da će završiti na respiratoru. Nažalost, influenca nije problem kao bolest od tri do pet dana visoke temperature nego komplikacija virusne bolesti kod starijih kroničara može napraviti upalu pluća”, objasnila je dr. Betica Radić.

Na tribini će građani moći postavljati pitanja. “Nas će veseliti ako budemo mogli građanima riješiti sve neudomice. Godinama se bavim problematikom zaraznih bolesti, članica sam HALMEDA i završila sam kliničku farmakologiju, vodim Povjerenstvo za lijekove u Dubrovniku godinama pa sve o lijekovima i sigurnosti lijekova mi je blisko. Kad neki lijek, pa i cjepivo dođe na tržište, on prolazi jedan dugotrajan put, nakon što je lijek registriran prolazi cijeli životni put nadzora. Mi nadziremo kad se prijave nuspojave nekih preparata, tako i cjepiva. HALMED je na svoju stranicu stavio da i građani mogu prijaviti nuspojave. Ovim putem i pozivam građanstvo da posjeti stranicu HALMED. U svom izlaganju ću u jednom dijelu pojasniti koja je to kontrola koju ima lijek od onoga dijela kad je registriran, koliki je to pomni I precizni nadzor, stručni, niti jedna nuspojava nije olako prihvaćena”, kazala je.

Pitali smo je zar nije logičnije da se ovakva tribina organizirala u lijpnju kad su se u Dubrovniku pojavile ospice, s ozbirom da su tad građani trebali biti informirani, a ne da se tjeraju na cijepljenje zabranama i zastrašivanjem, na što je odgovorila kako “uvijek može bolje”. “Tribine se organiziraju na razini države, jer zarazne bolesti dio su nacionalne sigurnosti. Mi pratimo i društvene mreže pa vidimo da nažalost ima osoba koje imaju određenih upita u svezi sigurnosti cijepljenja, mislimo da je dobro da se to organizira u Dubrovniku na ovaj način i ako možemo, da pomognemo jer godinama se ovim bavimo pa mislimo da možemo odgovoriti suvislo i stručno na određene upite jer vidim da i po društvenim mrežama kolaju određene neistine koje nisu utemeljene nego su više na razini glasina ili nažalost teških situacija kod određenih obitelji koji su imali stanja svoje djece poput autizma koji su povezali da se to dogodilo kod njihove djece nakon primjene cjepiva. To su teška stanja i respektiramo svakog tko je prijavio da mu se nakon cijepljenja dogodio neki incident, ali ono što mi znamo I što stručno znanstvena zajednica zna, opovrgnuta je svaka od takvih uzročno posljedičnih veza. Najmanje 25 studija koje su rađene u svijetu nisu našli nikakav utjecaj cjepiva na razvoj autizma.

Zašto u Hrvatskoj nemamo niti jedan prijavljen slučaj oboljelih ili oštećenih od cjepiva, a u Europi i u svijetu imamo pravomoćne presude u korist oštećenika, isplaćenih odšteta, a u Americi imamo i poseban sud za oštećene cjepivom, zanimalo nas je.

Uglavnom su to individualne tužbe. Mi imamo obavezno cijepljenje, a nemamo kompenzacijski fond, gdje bi se i kroz izvansudsku nagodbu uspjelo na neki način obeštetiti onog koji je neku nuspojavu razvio.

Mi smo zemlja koja smo dio EU, ali mlada članica i vjerujem da će i to usvojiti, zato imamo i tribine, pomažu nam upiti i građanstva iako ima neumjesnih pitanja, ali to je stručnoj zajednici korisno da preispita postupke kako bi imali veći i što bolju sigurnost. Na pitanje mogu li se oštećeni od cijepljenja u Hrvatskoj nadati nekoj odšteti, kazala je da nije ona u poziciji da o tome odlučuje.

"U HALMED-u smo više puta o tome raspravljali da treba imati kompenzacijski fond i da obitelj bude obeštećena ako se dogodila nuspojava koja se nalazi u opisu nuspojava na lijeku. Naravno da vam ništa ne može obeštetiti vaš život i zdravlje, ali pokazati dobru volju i pomoć takvim obiteljima jer znamo da ljudi kojiu su razvili neku komplikaciju imaju jako puno troškova", kazala je.

Kad će to biti, pitali smo je. Pitanje je vremena, mislim da neće proći dugo jer su svi procesi ubrzaniji jer i sad se razmišlja hoće li cijepljenje biti obavezno ili dobrovoljno, mi smo dio Europe pa što se događa tamo, događat će se i kod nas. Važna je zdravstvena kultura i da budemo prosvijetljeni, moramo pojačati znanje o lijekovima i cijepljenju jer se događa i u institucijama da sve te podatke ne znaju, imate i liječnika koji su protivnici cijepljenja. A pogotovo kad imaju u obitelji situaciju da imaju dijete koje je oboljelo. Ali ostavimo stručnjacima da donesu odluke o tome je li nešto uzročno-posljedično vezano, zaključila je.