povjetarac
trenutno vrijeme
DUBROVNIK
16.0°C
Vrijeme za 25.10.2020.
25.10.2020. Danas
Max. 14°C Min. 14°C
Vrijeme za 26.10.2020.
26.10.2020. Pon
Max. 17°C Min. 12°C
Vrijeme za 27.10.2020.
27.10.2020. Uto
Max. 19°C Min. 11°C
Dežurna ljekarna
Dežurna ljekarna
Ljekarna Kod zvonika
CHF
CHF
7,068037
GBP
GBP
8,364208
USD
USD
6,391424
EUR
EUR
7,571281
12.02.2020 | Vijesti
INTERVJU: BLAŽ PEZO

"Nekad su kruzeri dočekivani uz linđo i pjesmu, ne razumijem današnju netrpeljivost!"

Autor: Dajana Brzica
Foto:
Ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo gostovao je u emisiji Libertas televizije "Na dnevnoj bazi". Evo o čemu je govorio

U tijeku je svjetska epidemija koronavirusa. Koje protuepidemijske mjere poduzima Lučka uprava Dubrovnik te koliko vam je ova situacija poremetila planove i pripreme uoči nove turističke i sezone kruzera? 

 

Što se tiče same pripreme sezone i rasporeda kruzera zasad to nismo uzeli u obzir jer je prava sezona još prilično daleko ali naravno da ćemo s velikom pozornošću pratiti kako se situacija oko virusa razvija, koliko je uhvatio maha i sukladno tome ćemo reagirati i odraditi potrebne mjere. Ono što je zasad izvjesno, ne dolaze nam brodovi ni kruzeri iz tog dijela svijeta gdje je epicentar epidemije, znači i građani i mi možemo biti mirni. Pratit ćemo situaciju, a što se tiče mjera, Lučka uprava je servis svim hitnim službama, da se takvo nešto dogodi, sigurno će se uključiti i policija i carina i Zavod za javno zdravstvo, i sve one službe koje u takvim situacijama reagiraju. Naravno, s njima smo u kontaktu, tako ćemo se s njima i savjetovati ukoliko dođe do neke ozbiljnije situacije ili opasnosti. A prvenstveno ćemo zaštititi naše građane da se takvo nešto ne bi dogodilo. Sad ne bih širio paniku, smatram da će sve biti pod kontrolom. 

 

Dokud se stiglo s opsežnim i dugo najavljivanim projektom putničkog terminala?  

 

Putnički terminal je svakako nešto što nam je jako potrebno i što će dignut našu uslugu na jednu veću razinu iako mi i sada, bez putničkog terminala, savršeno servisiramo potrebe i broj putnika koje imamo u luci. A terminal će svakako činiti jednu recepciju grada za sve goste koji dolaze preko naše luke. Ono što je potrebno prije toga je definirati kvalitetan UPU kao i sami projekt koji je bio zamišljen kao jedan megalomanski projekt koji uopće nije bio napravljen tu da bi zadovoljio nekakve potrebe terminala nego je to bilo “usput”, a više zadovoljava nekakve shopping centre i projekte kojima nije mjesto na lučkom području. Prvenstvena zadaća Lučke uprave Dubrovnik je razvijati lučku infrastrukturu. Naš prioritet je Batahovina, a kad je napravimo i financijski zaokružimo onda ćemo znati s kakvim novcima raspolažemo i na koji načim ćemo ići u izgradnju terminala u Gružu. Dakle, prvo nas čeka UPU, a onda razvijanje tog projekta na nekim novijim i realnijim osnovama, a ne na onim osnovama kako je to bilo zamišljeno u vrijeme kad je gradonačelnik bio Andro Vlahušić i jedna garnitura koja je, po meni, rasprodavala obiteljsko srebro i davala u ruke strancima upravljanje lučkim područjem. Lučko područje i bez njih je bilo i može biti profitabilno i održivo. Jer jedan privatnik brine samo o svom profitu i pitanje je koliko bi surađivao s Gradom Dubrovnikom i radio za javni interes. Mislim da je ovaj model puno bolji, da je to ostalo u rukama Grada, Županije i države.

 

Kako se razvija projekt na Batahovini?       

 

Imamo lokacijsku dozvolu, malo smo zapeli oko imovinskopravnih odnosa, imali smo dvije neriješene imovinskopravne situacije, jednu smo riješili, a rješenju druge nadamo se ubrzo. U međuvremenu nismo gubili vrijeme, raspisali smo natječaj za izradu glavnog projekta i nadam se da ćemo do ljeta predati nadležnom tijelu zahtjev za građevinskom dozvolom. Po dobivanju građevinske dozvole ponovno bi išli u raspisivanje natječaja, a od javne nabave ovisi koliko će taj proces trajati. Naravno po završetku toga odmah bi išli u izgradnju. Realno je za očekivati da to bude negdje u 2021. godini. Što se tiče vremena u procesu javne nabave, nismo mi tu gospodari situacije, to može trajati dva, tri mjeseca, a može se odužiti. Ali mi guramo taj projekt, u interesu nam je urediti taj prostor jer nam fali prostora, ne samo na kruzere. Batahovina bi prvenstveno bila namijenjana domaćem prometu, povezanosti s našim otocima, trajektnom prometu, malim kruzerima, pogotovo s obzirom da svake godine u postotku imamo veliko povećanje putnika koji dolaze malim kruzerima. Tako da nam ta obala treba, a nadamo se da ćemo većinu toga isfinancirati eurospkim sredstvima. Batahovina nam je zbog svega nabrojanog sada prioritet. 

 

Koliko ste uključeni u projekt rekonstrukcije šetnice u Rijeci dubrovačkoj, ne toliko kao predsjednik Lučke uprave Dubrovnik, nego ispred Gradskog kotara Mokošica?   

 

Cijela Mokošica vapi za tim nekakvim rekreacijskim dijelom, već se i sad se stanovnici spuštaju na rijeku, a sigurno bi i više da je taj dio prilagođen i uređen. Na lanjskoj sjednici Vlade RH u Dubrovniku donesen je niz zaključaka i mjera među kojima je potpisan i taj projekt uređenja Rijeke dubrovačke. Projekt je jako kompleksan i gradska uprava je u dogovoru s Gradskim kotarom Mokošica izmijenila ideje što bi se sve tamo napravilo i kako bi izgledalo. Projekt je raspoređen u devet faza - od rekreacijskih zona do ribarskih zona do komunalnih vezova te škvera koji već tamo i postoji. Uglavnom uklopili bi sadržaje koje već tamo imamo u jednu novu priču i dali projektu jednu novu vrijednost i novi izgled. Koliko znam, i što je najčešći upit građana. to su komunalni vezovi, problem koji se ni na Batali novim uređenjem nije riješio. Zamišljeno je da to bude na dvije, tri lokacije na samoj rijeci, a prva koja bi išla u realizaciju je dio u Mokošici od igrališta prema sadašnjoj operativnoj obali Županijske lučke uprave, tamo bi bili prvi uređeni vezovi jer su najpristupačniji i najbliže su ulazu s glavne prometnice. Potom slijedi uređenje škvera i područja ispod ljetnikovca, gdje će se raditi riva. Mislim da bi svi oni koji su bili primorani na divlje raditi vezove, ja to ne opravdavam, ali shvaćam da ljudi imaju potrebu za vezom, bi na neki način našli svoje mjesto u toj novoj komunalnoj lučici. A i cijene će biti simbolične u smislu za cjelogodišnji vez. 

 

Novost za ovu sezonu kruzera su zglobni autobusi koji će prevoziti goste s kruzera, tvrdite da bi trebali riješiti gužve u prometu, testna vožnja je prošla, no građani su ipak skeptični prema ovim prijevoznim sredstvima na našim uskim ulicama. Kako će taj promet funkcionirati?     

        

Morali smo smisliti neko rješenje da doskočimo gužvama u prometu, a mislim da su zglobni autobusi dobar prvi potez koji se može napraviti u tom smislu i siguran sam da će pridonijeti manjim gužvama u gradu, a ne većima. Gdje god može proći obični autobus može i “harmonika” s tim da taj autobus može prevesti puno više putnika, a i kretat će se kraćom rutom, od Luke preko Boninova. Izbjeći će se autobusi koji idu Hebrangovom i preko Zagrebačke, a to vam znači da će se 15-20 autobusa maknut s tih ulica. Ono što mene veseli kao ravnatelja Lučke uprave Dubrovnik je to da se više neće moći reći da su gosti s kruzera krivi za gužve u Gradu. Uvijek je ta neka percepcija da su kruzeri krivi za gužve, bez obzira i na mjere koje smo već prethodno poduzimali. Naslušao sam se svega kao i komentara kad nijedan kruzer nije bio u gradu, da su ljudi komentirali, evo gužve, sigurno je došao kruzer! Ima tu i drugih turističkih tura i agencija, tako da i drugi prave gužve u gradu, a ne samo i isključivo kruzeri. Eto, nadam se da će s ovim i ta priča biti stavljena sa strane i da ćemo imati vidljive rezultate već ovo ljeto te da će to biti dokaz dobre koordinacije i dobre suradnje i Grada i Lučke uprave. A gužve će uvijek biti i nikad se ne može u potpunosti izbjeći, pogotovo u sedmom i osmom mjesecu, pogotovo kad dođe velik broj gostiju na našu prometnu infrastrukturu, gužve su neizbježne. Neizbježne su u Zagrebu, a ne jednom turističkom Dubrovniku. 

 

Zagađuju li kruzeri zrak? 

 

Kad bi rekao da kruzeri nikako ne zagađuju zrak sigurno ne bi točno rekao, to je isto kao da kažem da auti ne zagađuju zrak. Ali način na koji se komunicira to zagađenje i kako se karikira, ta situacija me smeta. Naravno da volim komunicirati prave informacije i nazivati ih pravim imenom. Dakle, ni približno nije priča o tolikom zagađenju kako je neki hoće prikazati, ne znam iz kojih interesa. Mi smo upravo radi toga nabavili vjerodostojnu mjernu stanicu, atestiranu sa senzorima i mjerimo sve vrste plinova, ima ih devet, pa onda napravimo zajednički indeks koji ide vanka. Nikad taj indeks nije bio u žutom, a kamoli crvenom, uvijek je u zelenim tonovima. Zagađenje u tolikoj mjeri nikad ne postoji kako je predstavljeno u tim nekakvim analizama, a svega sam se tu nagledao i naslušao. Kompanije su proteklih 15 godina pojačale kontrole koje su sad žestoke, mislim da udio sumpora u gorivima koje koriste je sveden na najmanji minimum. Kontrole su veoma rigorozne, kazne su u velikim ciframa, do 500 tisuća kuna i to u najmanjim prekršajima i zato mislim da se s tim ne igraju, prilično precizno s tim rade i imaju ljude koji se s tim bave na brodovima. Puno više zagađuju, a to je i studija pokazala, manji kruzeri i brodovi koji ne izlaze iz hrvatskih teritorijalnih voda jer imaju manje kontrole. Mi dalje razvijamo projekt opskrbe brodova električnom energijom, a radi se o napajanju brodova strujom dok su u našoj luci i želimo aplicirati na europske fondove. S tim bi i zadnji dio nekog mogućeg zagađenja izbacili kao argument.

 

Otkud tolika netrpeljivost prema kruzerima, krivi su za gužve, za zagađenje zraka, mora?  

 

Ne znam, isto tako bi volio podsjetiti građane da su prije 15-tak godina kruzeri dočekivani uz Linđo i pjesmu. Kruzeri su bili prvi glasnici vraćanja turizma u naš grad nakon rata, da nije bilo kruzera ne bi se turizam ovako brzo razvio. Tako da mi je sadašnja netrpeljivost prema kruzerima nerazumljiva. Moram iskazat jednu činjenicu koju svi zaboravljaju, 2013. godine imali smo milijun i 300 tisuća putnika s kruzera. Mi sad tu brojku već tri godine uzastopce držimo na nekih 800 tisuća. Kapaciteti luke su puno veći u smislu prijema broja putnika, ali držimo to na nekoj razini, pokušavamo optimalno izbalansirati, rasporediti na sve dane u tjednu, na mjesece u godini, na predsezonu i podsezonu, jer u srpnju i kolovozu imamo puno stacioniranih turista i bez kruzera. Kruzeri su produljili turističku sezonu i dođe mi da kažem, kako će nam biti ako jedne godine ili dvije kruzeri ne budu dolazili!

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Zatvori
Pošalji