U Jadranu svake godina strada tisuće morskih kornjača, a najveća prijetnja su im upravo ljudi. Kako bi naučili kako pomoći kornjačama, tu je Radionica o Protokolu za dojavu i djelovanje u slučaju pronalaska uginulih, bolesnih ili ozlijeđenih morskih kornjača
U Jadranu svake godina strada tisuće morskih kornjača, a najveća prijetnja su im upravo ljudi. Kako bi naučili kako pomoći kornjačama, tu je Radionica o Protokolu za dojavu i djelovanje u slučaju pronalaska uginulih, bolesnih ili ozlijeđenih morskih kornjača koja će se održati u četvrtak 18. svibnja u okviru jednodnevne međunarodne konferencije projekta MARLESS.
Morske kornjače strogo su zaštićene ali i dalje im je najveća prijetnja interakcija s ljudima, a uglavnom stradavaju u susretu s ribolovnim alatima. Procjenjuje se da se pridnenim koćama u Jadranskom moru svake godine ulovi preko 5.000 morskih kornjača. Često su kornjače žive, ali u stanju hibernacije. Pravilnim postupanjem mogu se osvijestiti i vratiti u more, dok bacanje takvih jedinki u more u neaktivnom stanju može dovesti do utapanja. Ovo je samo jedan u nizu podataka koje je izuzetno važno znati.
1.png)
Na ovoj radionici prilagođenoj široj javnosti, dobit će se osnovne smjernice za svakog pojedinca kako reagirati i djelovati u slučaju pronalaska ozlijeđenih morskih kornjača.
Rad na uspostavi Protokola započeo je još 2008., a Hrvatska agencija za okoliš i prirodu je 2011. godine s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje donijela ovaj Protokol s ciljem centralizacije dojava o pronalasku uginulih, bolesnih ili ozlijeđenih jedinki strogo zaštićenih morskih životinja.
Osim samog protokola postupanja, sudionici ove radionice će od naše županijske Javne ustanove za zaštitu prirode, čuti zanimljivosti o morskim kornjačama u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje ih najčešće susrećemo i koje ozlijede su najčešće.
Predstavit će nam se i udruga CETACEA koja već dugi niz godina u talijanskom gradu Rimini vodi oporavilište za morske kornjače i trenutno skrbi o čak 20 jedinki.
Podsjetimo, radionica će se odvijati u okviru stručnog dijela skupa gdje će se održati još četiri panel diskusije na temu „Otpad u moru kao globalni problem bez administrativnih granica “, „Jadransko more kao pokretač razvoja – fokusiranje na pitanja otpada u moru “, „Otpad u moru u sektoru ribarstva - ribari i uzgajivači školjaka kao čuvari mora “ te „Utjecaj otpada u moru na bioraznolikost “.
https://www.liberoportal.hr/vijesti/meunarodna-konferencija-marless-ucimo-od-strucnjaka-panel-diskusije-na-temu-zajednickih-akcija-jadrana-kao-pokretaca-razvoja-ribara-kao-cuvara-mora-i-bioraznolikosti
https://www.liberoportal.hr/vijesti/meunarodna-konferencija-marless-moramo-djelovati-zajedno-otpad-u-moru-ne-poznaje-nikakve-granice
Organiziran je i umjetnički tj. neformalni dio konferencije u okviru kojeg će biti održan mini sajam lokalnih umjetnika ali i izložba dječjih radova nastalih u EKO igrama “Čarolija recikliranja – od starih stvari nastaju nove, a sve pod sloganom „Kreni u novi dan promjenom“.
Vidimo se 18. svibnja u Lazaretima
MARLESS je financiran kroz program INTERREG Italija-Hrvatska 2014-2020., a nositelj projekta je Regionalna agencija za zaštitu okoliša i prevenciju regije Veneto (IT) uz još 12 regionalnih i nacionalnih partnera s hrvatske i talijanske strane. Za područje Dubrovačko-neretvanske županije osigurano je više od pola milijuna eura, s Regionalnom agencijom DUNEA i Sveučilištem u Dubrovniku kao dijelom partnerskog konzorcija. Ukupna vrijednost projekta je 4.244.726,00 eura.
