Uvođenje obveze isticanja baznih cijena i nove administrativne terete koji su stupili na snagu za Libertas televiziju prokomentirala je predsjednica Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije Nikolina Farčić, a njezin odgovor prenosimo u cijelosti.
"Uvođenje obveze isticanja bazne, cijene na prvi pogled djeluje kao mjera koja štiti potrošača. I mi kao Obrtnička komora nemamo ništa protiv transparentnosti. Potrošač ima pravo znati što je koliko koštalo i koliko danas plaća.
Problem je u tome što ta mjera stvara privid da je obrtnik taj koji je samovoljno i neopravdano podigao cijene, a ne govori ništa o razlozima zbog kojih je do poskupljenja došlo.
Ugostitelj ne poskupljuje zato što želi, nego zato što mora. Kad kava na burzi poskupi 40%, kad mlijeko, najam, komunalije i plaće radnika rastu iz mjeseca u mjesec, ugostitelj , a i sve druge djelatnosti, imaju samo dvije mogućnosti: ili podići cijenu, ili zatvoriti poslovanje . Tu nema treće opcije.
Zato bazna cijena kao sama informacija potrošaču pomaže samo djelomično. Ona mu kaže: “ovo je poskupjelo”. Ali mu ne kaže zašto je poskupjelo. A bez tog “zašto”, stvara se dojam da je obrtnik taj koji zarađuje na inflaciji, iako je u stvarnosti obrtnik zadnji u tom lancu koji snosi trošak, a prvi na kojeg se upire prstom.
Za obrtnika to znači i konkretan teret. To nije samo jedan papir na zidu. To je stalno praćenje, usklađivanje cjenika, izrada novih menija, baznih cijena po datumima prvog uvođenja, različite cijene za artikle koji nisu bili u ponudi na referentni datum, ispravljanje grešaka zbog kojih slijede kazne. Za mali obrt s jednim ili dvoje zaposlenih, to je dodatna administracija za koju nema ni vremena ni čovjeka.
A učinak na tržište? Učinak je uglavnom psihološki, a ne ekonomski. Potrošač vidi da je kava bila 1,90 eura, a sada je 2,20 eura i naravno da je nezadovoljan. Ali ta informacija ga neće zaštititi od inflacije, niti će zaustaviti lančanu reakciju poskupljenja Jer bazna cijena ne snižava cijenu kave kod dobavljača, ne snižava cijenu rada, ne snižava cijenu najma.
Nitko neće odustati od kave jer je vidio baznu cijenu. Kava u kafiću nije samo kava. To je druženje, navika, pauza, poslovni sastanak. Odluka o dolasku je 90% emocionalna, a samo 10% cjenovna.
Ali učinak ipak postoji, samo ne onakav kakav se očekuje. Gost neće reći "neću kavu". Gost će reći "doći ću tri puta tjedno umjesto pet puta, popit ću jednu kavu umjesto dvije, neću uzeti i kolač". Znači, ne radi se o gubitku gosta, nego o tihom smanjenju potrošnje, a smanjenje potrošnje će lančano isto tako svi osjetiti, obrtnici, grad, država.
Tako da smatramo da bi puno veći učinak za potrošača imale uvijek mjere koje djeluju na uzrok, a ne na posljedicu.
Zaključno, transparentnost da, ali ne na način da se cijeli teret borbe protiv inflacije prebaci na najmanje. Oni nisu uzrok inflacije, oni su njezine žrtve, isto kao i potrošači.
Dakle, bazna cijena potrošaču kaže da je nešto poskupjelo, ali mu ne kaže zašto. A obrtniku stvara novu administraciju i dojam da je on kriv za inflaciju, iako je on zadnji u lancu jer su mu poskupjeli ulazni troškovi , kava, najam i plaće. Obrtnici poskupljenje ne generiraju, ne uzrokuju ga, već ga prenose dalje.
Za informaciju obveznicima isticanja bazne cijene, okvirno ovo su najvažnije, ali ne i sve promjene:
- Digitalno oglašavanje: bazna cijena više nije obvezna u digitalnim oglasima
- Arhiva cjenika: raniji cjenici moraju biti javno dostupni 15 dana od zamjene
važećim cjenikom, umjesto predloženih 30 dana.
- Više prodajnih mjesta: dopuštena je zajednička objava ako se isti cjenik
primjenjuje na svim prodajnim mjestima i svugdje je isti asortiman i
dostupnost
- Već izrađeni tiskani oglasi: mogu se koristiti još najdulje 30 dana od stupanja
Pravilnika na snagu.
- Rok ažuriranja je skraćen: izmijenjeni cjenik mora se objaviti do 11 sati na dan
izmjene, dok je nacrt predviđao sljedeći radni dan.
- Tehnički zahtjevi: detaljnije su propisani struktura, redoslijed stupaca i naziv
datoteke te način objave.
Uz aktualne cijene treba isticati i bazne cijene, a oni koji imaju vlastite mrežne stranice moraju na njima objavljivati cjenike u formatima XML ili CSV, ažurirati ih kada se cijene mijenjaju i čuvati ranije verzije. To vrijedi i kad stranica ne služi nužno za prodaju nego je samo informativnog karaktera.
Međutim, konačni tekstovi donose niz dopuna i korekcija koje utječu na to
kako se te obveze provode — od rokova do strukture i naziva datoteka.
Zato nije dovoljno reći da su obrtnici već znali što ih čeka. Pravila su
objavljena jučer, a vrijede već danas, i svatko je trebao dobiti vremena da
provjeri što točno treba prilagoditi i koliko mu za to treba vremena i
sredstava. Naše stručne službe detaljno pregledavaju sve izmjene i
pripremaju upute kako bismo obrtnicima olakšali primjenu.
Tražili smo jednostavnija rješenja i razumno vrijeme za prilagodbu. Neka manja
olakšanja jesu prihvaćena, ali ključni zahtjevi nisu.
Ministar je najavio da će se u početku upozoravati umjesto kažnjavati i očekujemo da se to poštuje. Ali obrtniku i dalje ostaje pitanje kako sve to napraviti i koliko će ga stajati", komentirala je predsjednica Obrtničke komore Dubrovačko neretvanske županije Nikolina Farčić.