Banović: Ovo nije prometno rješenje za Dubrovnik, nego nova tura špageta

Dubrovnik ima prometni problem i kada nema turista. To je jedna od ključnih poruka prometnog stručnjaka Ivice Banovića u razgovoru za emisiju „Točka dnevnog reda“, u kojoj je analizirao prometna rješenja predložena novim Prostornim planom uređenja Grada i GUP-om.

Banović podsjeća da se o prometnom razvoju Dubrovnika ozbiljno promišljalo još sedamdesetih godina, u vrijeme izgradnje Babina kuka. Tada je izrađena prometna studija koja je predviđala svojevrsnu prometnu „kičmu“ grada, s četverotračnim prometnicama, tunelom i povezivanjem prema Bulevaru. Taj projekt nikada nije realiziran, a Dubrovnik, smatra, od tada nije dobio strategiju koja bi ga zamijenila.

Je li novi prostorni plan donio kvalitetnija prometna rješenja?

„Unapređenja nisam vidio“, kaže Banović. Upozorava da u novom prikazu prometa nedostaju čak i pojedine postojeće prometnice, uključujući one za koje je Grad već ishodio pravomoćne građevinske dozvole.

Posebno ga zabrinjava što se u obuhvatu GUP-a predviđaju 32 urbanistička plana uređenja i pet ili šest arhitektonsko-urbanističkih natječaja. Ako se nastavi dosadašnjim tempom izrade od približno dva plana godišnje, za njihovu bi realizaciju trebalo gotovo 20 godina. U međuvremenu, na područjima na kojima je propisana obveza izrade UPU-a nema gradnje, a nakon donošenja planova tek treba osigurati potrebnu komunalnu infrastrukturu.

Još je veći problem, smatra, što se prometna mreža prepušta rješavanju unutar pojedinačnih UPU-ova. Planovi nižeg reda ne bi smjeli određivati ono što mora biti postavljeno na razini GUP-a. U područjima u kojima nema većeg investicijskog interesa UPU-ovi se možda nikada neće realizirati, dok bi se na područjima pogodnima za gradnju njihova izrada mogla prepustiti privatnim investitorima.

„Privatni kapital ne smije biti doveden u situaciju da može odlučivati o budućnosti razvoja grada. Privatni kapital ne gleda grad. Grad je taj koji mora gledati javni interes“, poručuje Banović.

Može li park-and-ride riješiti prometne probleme Dubrovnika?

Sustav park-and-ride, odnosno ostavljanje automobila posjetitelja na određenoj lokaciji i nastavak puta javnim gradskim prijevozom, Banović ocjenjuje dobrom idejom. Ipak, to vidi kao jedno od mogućih poboljšanja, a ne kao rješenje ukupnoga prometnog problema.

Posljednje brojanje prometa, prema njegovim riječima, provedeno je prije desetak do dvanaest godina. Križanje kod Doma zdravlja jedno je od najopterećenijih u gradu, a tadašnja brojanja pokazivala su da se ljetni i zimski promet razlikuju za svega oko 300 vozila, uz ukupno opterećenje od 20 do 22 tisuće vozila.

Banović objašnjava da se zimi stanovnici uglavnom koriste automobilima, dok ljeti velik broj njih prelazi na motocikle. Istodobno se pojavljuju posjetitelji koji dolaze automobilima, pa se ukupno prometno opterećenje ponovno približava istoj razini.

„Ne možemo reći da ćemo smanjenjem broja turista riješiti prometni problem grada. Nećemo. Jer imamo problem i kad nemamo turista.“

Dubrovnik, ističe, ima oko 40 tisuća stanovnika, ali se tijekom sezone prometno opterećenje povećava do razine grada od 250 tisuća ljudi. Zato prometni sustav mora funkcionirati u svakodnevnim uvjetima, ali imati i dovoljno kapaciteta za sezonska opterećenja.

Rješava li planirani tunel prometnu povezanost Komolca s Gradom?

Banović sumnja u to. Prema njegovu tumačenju prikazanog rješenja, novi tunel ne povezuje novu stambenu zonu Komolac s Gradom novom cestom, nego se oslanja na postojeću prometnicu. Veza se na drugom kraju priključuje na magistralu kod čvora Žarkovica, ispod Žarkovice i prije skretanja za Bosanku.

„To nije veza Komolca s Gradom. To je veza Brgata s Gradom“, ocjenjuje Banović. Smatra da bi stanovnici buduće zone do tunela morali koristiti postojeću cestu, uz obilazak i visinske razlike, pa mu takvo rješenje ne izgleda kao stvarno prometno unaprjeđenje.

Koliko je važna brza cesta Dubrovnik – Zračna luka?

Banović brzu cestu Dubrovnik – Zračna luka izdvaja kao prometnicu za koju postoji opravdana potreba, a njezino planiranje povezuje s tranzitnim prometom koji preko dubrovačkog područja prolazi prema Crnoj Gori, Albaniji i Kosovu. Upozorava da taj promet danas opterećuje postojeću magistralu na južnoj padini Srđa.

Iz vlastitog iskustva u tvrtki Trames, gdje je sudjelovao u izradi Master plana razvoja južne Dalmacije za područje Dubrovačko-neretvanske županije, navodi da su za potrebe planiranja brze ceste rađeni brojenje prometa i prometne prognoze. Upravo brzu cestu Dubrovnik – Zračna luka smatra prometnicom koja zadovoljava kriterije za izgradnju i za koju vidi mogućnost financiranja europskim sredstvima.

Prema brojkama koje iznosi, na Debelom brijegu riječ je o približno 5.000 vozila prosječnoga godišnjeg dnevnog prometa, odnosno o gotovo dva milijuna vozila godišnje. Taj promet danas prolazi postojećom magistralom, južnom padinom Srđa, a Banović smatra da bi ga trebalo usmjeriti na brzu cestu.

Je li moguće da autocesta na području Dubrovnika uopće nema prometnih čvorova?

Odvojeno od pitanja brze ceste, Banović otvara problem planirane autoceste prema Dubrovniku. Prema prikazanom rješenju, na području Grada Dubrovnika predviđen je završni čvor na Osojniku, ali nema drugih čvorova koji bi autocestu povezali s naseljima i ostatkom gradskog područja.

Takvo rješenje smatra velikim propustom jer autocesta, bez odgovarajućih priključaka, ne omogućuje kvalitetno povezivanje naselja niti pomaže prometnoj povezanosti različitih dijelova Grada. Upozorava i na veliku udaljenost između čvorova Osojnik i Slano, za koju procjenjuje da je veća od 20 kilometara.

„Meni se čini da je izgradnja autoceste bez čvora ogroman propust“, kaže Banović, navodeći primjer Dugopolja kao pokazatelj koliko prometni čvor može značiti za razvoj prostora.

Upozorava i na to da se u planiranju prometne povezanosti mora voditi računa o širem prekograničnom kontekstu. Dok se s hrvatske strane planiraju autocesta i njezin spoj s brzom cestom, s druge strane granice razvijaju se drugačija rješenja, povezana s trasom Jadransko-jonske autoceste. Banović smatra da se ti prometni pravci moraju promatrati usklađeno, a ne kao odvojeni projekti.

Kakva je prometna studija Dubrovniku doista potrebna?

Banović smatra da se promet ne može planirati parcijalno. U isti razgovor moraju biti uključeni Grad Dubrovnik, Hrvatske ceste i državne institucije, a rješenje mora obuhvatiti tranzitni promet, promet unutar grada i potrebe pojedinih naselja. Potrebna je ozbiljna prometna studija koja će najprije utvrditi stvarno stanje: broj vozila na pojedinim prometnicama, njihove kapacitete i mogućnosti daljnjeg opterećenja.

„To nije prometna studija. To nije čak ni analiza postojećeg stanja“, kaže Banović o pristupu koji se, prema njegovu viđenju, svodi na ograničavanje daljnje gradnje ondje gdje nema odgovarajućih cesta.

Na kraju razgovora ponovno se vraća svojoj ocjeni predloženih rješenja: „Ovo je, po meni, nova tura špageta.“ Dubrovniku, zaključuje, treba ozbiljno i usklađeno prometno rješenje, na razini koju grad zaslužuje.