Razlike u broju dana godišnjeg odmora među radnicima u regiji značajne su, a istraživanje je pokazalo kako na tu brojku utječu i veličina poslodavca i vlasnička struktura tvrtke
Dok neki radnici godišnje odmore kraće od zakonskog minimuma, drugi imaju gotovo 30 dana godišnjeg – ovisno o zemlji i sektoru u kojem rade.
Prema regionalnom istraživanju koje je proveo portal MojPosao.hr, radnici u Hrvatskoj trenutno imaju u prosjeku 25 dana godišnjeg odmora, čime su na vrhu ljestvice među tri analizirane zemlje. Slijede zaposlenici u Bosni i Hercegovini s prosječnim 21 danom, dok radnici u Sjevernoj Makedoniji imaju 20,3 dana godišnjeg.
Državne firme najizdašnije
U sve tri zemlje, radnici zaposleni u državnim poduzećima imaju znatno više dana odmora u odnosu na kolege u privatnom sektoru. Tako zaposlenici u javnom sektoru u Hrvatskoj imaju prosječno 28,6 dana, u BiH 27,6 dana, a u Sjevernoj Makedoniji 22 dana godišnjeg odmora.
Privatne tvrtke u stranom vlasništvu također nude povoljne uvjete – u Hrvatskoj 25,4 dana, a u BiH i Sjevernoj Makedoniji oko 22 dana. Najkraće godišnje odmore imaju zaposleni u domaćim privatnim firmama, gdje broj dana odmora često padne ispod zakonskog minimuma od 20 dana.
U BiH takvi radnici imaju prosječno 18,9 dana, u Sjevernoj Makedoniji 19,4 dana, dok su u Hrvatskoj nešto bolje prošli s 22,7 dana godišnjeg odmora.
Veličina tvrtke igra ulogu
Što je tvrtka veća, to je veći broj dana godišnjeg odmora koji nudi zaposlenicima – osobito u Hrvatskoj. Tamo radnici u velikim kompanijama i institucijama (s više od 200 zaposlenih) imaju prosječno 26,5 dana odmora, u srednje velikim tvrtkama 24,8 dana, dok najmanji poslodavci nude u prosjeku 22 dana.
Sličan obrazac primjetan je i u BiH i Makedoniji, s time da su razlike nešto manje izražene.
Radnici žele više
Unatoč relativno povoljnim brojkama, većina radnika u sve tri zemlje smatra da bi trebala imati više odmora. U Hrvatskoj, čak 63% ispitanika želi više slobodnih dana, a idealnim smatraju 31 dan godišnjeg odmora. Radnici u BiH i Sjevernoj Makedoniji kao idealnu mjeru navode 28 dana.
Zanimljivo je da su zaposlenici u Hrvatskoj i BiH uvjereni kako bi dodatan godišnji pozitivno utjecao na njihovu produktivnost, dok u Sjevernoj Makedoniji čak 23% smatra suprotno.
A što je s regresom?
Istraživanje se dotaklo i teme regresa – dodatka koji radnici često očekuju tijekom ljeta. Iako je u lipnju 55% zaposlenih u Hrvatskoj očekivalo isplatu regresa, u srpnju ga je stvarno primilo 48%. Najčešće isplaćeni iznosi bili su između 250 i 500 eura, a svega 5% radnika dobilo je više od 500 eura.