pretežno oblačno
trenutno vrijeme
DUBROVNIK
8.8°C
Vrijeme za 25.01.2021.
25.01.2021. Danas
Max. 10°C Min. 5°C
Vrijeme za 26.01.2021.
26.01.2021. Uto
Max. 9°C Min. 2°C
Vrijeme za 27.01.2021.
27.01.2021. Sri
Max. 7°C Min. -2°C
Dežurna ljekarna
Dežurna ljekarna
Ljekarna Kod zvonika
CHF
CHF
7,015499
GBP
GBP
8,481130
USD
USD
6,208391
EUR
EUR
7,554991
Zbog čega oboljeli od COVID-19 gube osjetila mirisa i okusa?
03.12.2020 | Zanimljivosti
ZNANSTVENO OBJAŠNJENJE

Zbog čega oboljeli od COVID-19 gube osjetila mirisa i okusa?

Autor: Libero Portal
Foto: Pixabay
U novoj studiji skupine njemačkih znanstvenika odgovara se na najčešće postavljano pitanje kod zaraze novim koronavirusom

U znanstvenom časopisu Nature Neuroscience iz ugledne obitelji Nature objavljen je znanstveni rad koji odgovara na jedno od najintrigantnijih pitanja kada se radi o bolesti COVID-19 – zašto nestanu osjeti okusa i mirisa? Studiju naziva Olfactory transmucosal SARS-CoV-2 invasion as a port of central nervous system entry in individuals with COVID-19 potpisuje i prof. dr. sc. Christian Drosten, najpoznatiji europski virolog, znanstvenik koji je u Njemačkoj u ulozi kakvu kod nas ima prof. dr. sc. Krunoslav Capak. U uvodu se podsjeća kako  se uz COVID-19 opisuju i tromboebolijske promjene po cijelom tijelu, uključujući i središnji živčani sustav. Kako su uočeni neurološki simptomi primijećeni kod većine oboljelih od COVIDa-19, vrlo je vjerojatno kako SARS-CoV-2 prodire i u živčani sustav. Autori navode kako se u radu opisuje prisutnost novog koronavirusa u međusobno udaljenim regijama, u nazofarinksu i mozgu. Nadalje, opisuje se i morfološka promjena  povezana sa zarazom poput tromboembolijskog ishemijskog moždanog udara te se predstavljaju dokazi neurotropizma novog koronavirusa, odnosno njegova sklonost prema korištenju nervnog tkiva da bi došao do samog mozga, prenosi Večernji.

 

SARS-CoV-2 može ući u živčani sustav jer je prešao dodirnu točku živčanog sustava i sluznice, odnosno krvno-moždanu barijeru, iskorištavajući međusobnu blizinu olfaktorne sluznice i živčanog tkiva kojim se signali sprovode u mozak prolazeći i pored osjetljivih krajeva živaca. Posljedično, novi koronavirus, čini se, prodire u određena neuroanatomska područja uključujući i primarne kontrolne centre respiratornog i kardiovaskularnog sustava u produženoj moždini. U radu je ova velika grupa znanstvenika iz Njemačke pokazala i slike koronavirusa u nazofarinksu, gornjem dijelu nosne šupljine, mjestu gdje se grlo i usna šupljina spajaju s nosnom šupljinom odnosno ondje gdje konvergiraju osjetila mirisa i okusa. Podsjetimo, nazofarinks je mjesto gdje se virus i najviše replicira. Do trećine ljudi koji obole od COVIDa-19 prijavljuju najmanje jedan neurološki deficit, bilo da se radi o okusu, mirisu ili budnosti. Ti simptomi su često prolazni, ali su dovoljno uobičajeni da sugeriraju kako bi pacijenti s težim oblicima ove bolesti trebali iskazivati tragove zaraze u njihovom središnjem živčanom sustavu. U ovom radu u kojem se analiziralo tkivo 33 osobe koje su umrle od COVIDa-19 s četiri područja mozga te s olfaktorne i sluznice nazofarinksa. Znanstvenici su virus pronašli u različitim dijelovima mozga te u olfaktornoj sluznici gdje je koncentracija bila i najvećom.

 

Duboko ovdje, blizu olfaktornog bulbusa, završetka živaca koji završavaju u mozgu, pronađen je virusni S-protein, odnosno protein šiljastog nastavka po čemu je novi koronavirus poznat, kojim se hvata za stanicu i probija njezinu membranu zaražujući je. Tako je po svemu sudeći upravo olfaktorna sluznica mjesto ulaza u mozak. Ipak, kako znanstvenici navode, ovaj se rad odnosi samo na pacijente s težim oblikom bolesti a ne nužno na većinu oboljelih koji iskazuju lakše simptome, ili nikakve. Naš molekularni biolog prof. dr. sc. Nenad Ban s ETH u Zurichu podsjeća kako se već duže vrijeme znalo da mnogi oboljeli od bolesti COVID-19 izgube osjet mirisa što je vrlo karakterističan simptom po kojemu se ova bolest može s relativno velikom sigurnošću dijagnosticirati dok se ne sprovedu biokemijski testovi.

 

Više pročitajte OVDJE.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Zatvori
Pošalji