Stručno vodstvo kroz izložbu „Marin Getaldić: o 400. obljetnici njegove smrti“

Izložba prikazuje intelektualnu biografiju Marina Getaldića (1568.–1626.) sa svom književnom i znanstvenom produkcijom znamenitoga Dubrovčanina od epigrama 1599. do posmrtno tiskanoga glavnog djela 1630. godine. Istodobno, izložba priča obiteljsku povijest i njegovo napredovanje u vlastelinskim dužnostima u službi Dubrovačke Republike od kapetana Janjine do člana Maloga vijeća. Posjetitelji će imati prilike upoznati se i s vrhuncima europske recepcije Getaldićeva djela u Italiji, Njemačkoj i Engleskoj od Claviusa preko Boylea do Baglivija i Boškovića u vremenskom rasponu od 1603. do 1760. Završni dio izložbe, naslovljen „Dubrovačka uzdarja“, izlaže kako je Dubrovnik počastio Getaldića od 19. do 21. stoljeća: pjesnički, biografski, likovno, institucijski i istraživački.

Početkom 1601. godine, Getaldić se posvetio konstrukciji paraboličnih zrcala za upaljivanje i optičkim pokusima u Betinoj spilji na Pločama.  Jedino sačuvano, a najveće Getaldićevo parabolično zrcalo, poklon Marinova brata Jakova kardinalu Barberiniju u znak zahvalnosti, danas čuva National Maritime Museum u Greenwichu, što svjedoči o međunarodnom značenju njegovog rada. Getaldić je za života objavio šest djela, dok je glavno matematičko djelo De resolutione et compositione mathematica (O matematičkoj analizi i sintezi) za tisak priredio dubrovački isusovac Ignjat Tudišević, a o svom trošku 1630. godine tiskao kardinal Francesco Barberini, zaštitnik Dubrovačke Republike, zamoljen od Marinova najmlađega brata Jakova i triju Marinovih nejakih kćeri. 

Izložba o dubrovačkom vlastelinu i hrvatskom znanstveniku, Marinu Getaldiću, jednom od najznačajnijih europskih matematičara početkom 17. stoljeća može se pogledati do 1. studenog 2026.