Ovaj da se obilježava s ciljem podizanja svijesti o neprihvatljivosti svih oblika nasilja nad ženama, uključujući psihičko, tjelesno, seksualno i ekonomsko nasilje.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) otprilike je svaka treća žena (31,6 %) diljem svijeta tijekom života bila izložena fizičkom i/ili seksualnom nasilju od strane intimnog partnera ili seksualnom nasilju od strane osobe koja nije partner. Većina tog nasilja odnosi se na nasilje u intimnim vezama. Četvrtina (25,8 %) žena u dobi od 15 do 49 godina koje su bile u vezi izjavljuje da su bile izložene nekom obliku fizičkog i/ili seksualnog nasilja od strane svog intimnog partnera. S obzirom na stigmatizaciju fizičkog i seksualnog nasilja nad ženama, stvarna prevalencija ovog problema znatno je veća.

Neki od društvenih čimbenika rizika povezanih s većom prevalencijom nasilja nad ženama su:

• štetne rodne norme koje podržavaju muške privilegije i prava te ograničavaju žensku autonomiju i stigmatiziraju žene
• visoke razine siromaštva i nezaposlenosti
• visoka rasprostranjenost dječjih brakova
• visoke stope nasilja i kriminala u zajednici
• dostupnost droga, alkohola i oružja
• diskriminirajući zakoni o vlasništvu nad imovinom, nasljeđivanju, braku, razvodu i skrbništvu nad djecom
• odsutnost ili nedostatak provedbe zakona koji se bave nasiljem nad ženama
• spolna diskriminacija u javnim i privatnim institucijama (zdravstvo, pravosuđe, vjerske zajednice, policija, obrazovanje)

Nasilje nad ženama predstavlja ozbiljno kršenje temeljnih ljudskih prava. O ovom problemu nužno je otvoreno govoriti, a društvo i nadležne institucije moraju se poticati na aktivniju suradnju i učinkovitije djelovanje.

Od 2020. do 2023. Državni zavod za statistiku sudjelovao je u EUROSTAT-ovom istraživanju o rodno uvjetovanom nasilju u Hrvatskoj, s uzorkom od 23 tisuće ispitanika/ca. Prema podacima za Hrvatsku, 27 % žena izjavilo je da je doživjelo psihološko nasilje od sadašnjeg ili bivšeg partnera, a 8 % njih bilo je žrtva tjelesnog nasilja od partnera, uključujući prijetnje. Najviše nasilja doživjele su žene u dobi od 18 do 29 godina (37 %).

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova u 2025. godini evidentiran je pad broja kaznenih djela nasilja u obitelji za 3,2 % (8 907 KD/2025.) u odnosu na 2024. godinu (9 197 KD/2024.). Riječ je o kaznenim djelima koja se najčešće čine nasilničkim ponašanjem u obitelji/između bliskih osoba (tjelesne ozljede, teške tjelesne ozljede, prijetnje i nasilje u obitelji) uključujući ubojstva bliskih osoba. Međutim, u usporedbi s 2024. godinom, kada je zabilježeno 5 ubojstava žena od strane trenutnih ili bivših intimnih partnera, u 2025. godini taj broj je znatno veći – od strane intimnih partnera ubijeno je 12 žena.

Nasilje nad ženama raširen je problem prisutan u svim slojevima društva, bez obzira na dob, obrazovanje ili status. Važno je osnažiti žene da prepoznaju nasilje i potraže pomoć, a javnost potaknuti na prijavu svakog oblika nasilja. Žrtve se mogu obratiti policiji, zdravstvenim ustanovama, centrima za socijalnu skrb, nevladinim organizacijama ili pravobraniteljici za ravnopravnost spolova. Ključnu ulogu ima prevencija – kroz edukaciju, podizanje svijesti i dosljedno kažnjavanje počinitelja.

S obzirom na važnost ovog javnozdravstvenog problema, u Hrvatskoj je usvojen Nacionalni plan zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji za razdoblje do 2029. godine te prateći provedbeni Akcijski plan.

Brojevi za pomoć:

Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela: 116 006

Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja 116-006

SOS telefon za žrtve nasilja: 0800 655 222