Ukidaju se plave potvrde: Na izbore će se moći i s isteklom osobnom iskaznicom

Novost je to iz Prijedloga Zakona o registru birača koji je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan predstavio u srijedu na 13. sjednici Hrvatskog sabora.

Prema predloženom rješenju, ukida se dosadašnja razlika između Registra birača i popisa birača, a time i potreba za izdavanjem plavih potvrda. Građani će na biračkom mjestu moći ostvariti svoje biračko pravo nakon utvrđivanja identiteta, neovisno o tome je li im osobna iskaznica još važeća.

Dosad su birači kojima je istekla osobna iskaznica morali nakon utvrđivanja identiteta napustiti biračko mjesto, otići u nadležno upravno tijelo po plavu potvrdu i potom se vratiti na glasovanje.

Na posljednjim parlamentarnim izborima izdano više od 7600 potvrda

Prema analizi Ministarstva, na posljednjim izborima za Hrvatski sabor izdane su 7642 plave potvrde. Za izdavanje jedne potvrde službeniku je u prosjeku trebalo oko sedam minuta, što je ukupno gotovo 900 sati dodatnog administrativnog rada tijekom jednog izbornog dana.

Habijan je istaknuo kako je cilj promjena administrativno rasterećenje građana i službenika, ali i poticanje veće izlaznosti na izbore.

Mijenja se i izdavanje žutih potvrda

Prijedlog zakona donosi promjene i kod takozvanih žutih potvrda, odnosno potvrda za glasovanje izvan mjesta prebivališta. Njihovo izdavanje ubuduće bi bilo moguće u upravnim tijelima bilo koje županije ili Grada Zagreba, neovisno o tome gdje birač ima prijavljeno prebivalište.

Predviđena je i veća digitalizacija postupaka te automatska razmjena podataka između službenih evidencija u stvarnom vremenu, čime bi se smanjila potreba za ručnom obradom zahtjeva.

Novim rješenjem omogućila bi se i privremena deaktivacija upisa u Registar birača za osobe kojima je odjavljeno prebivalište, a nije poznata nova adresa, kao i za birače starije od 110 godina za koje nije evidentirana smrt. Ministar je naglasio da se njihovi podaci neće brisati niti će im se oduzimati biračko pravo.

Zakonskim prijedlogom predviđena je i objava anonimnih statističkih podataka o biračima, poput njihova broja po gradovima, općinama i županijama te prosječne dobi, uz zaštitu osobnih podataka.