Ministar financija govorio je i o tome mogu li građani očekivati bolji životni standard te kakva je Vladina ponuda za povećanje plaća u javnim i državnim službama.
Rast cijena mogao bi oslabjeti već u prvim mjesecima iduće godine, no ostvarenje Vladinih prognoza uvelike će ovisiti o kretanju cijena energenata i geopolitičkoj situaciji.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić očekuje da će inflacija u Hrvatskoj početi značajnije usporavati već u prvom tromjesečju 2027. godine. Gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a, ocijenio je da su gospodarske projekcije za iduću godinu optimistične, osobito u usporedbi s očekivanjima za Europsku uniju i eurozonu.
Prema Vladinim projekcijama, inflacija bi se u 2027. na godišnjoj razini trebala spustiti na 2,7 posto, dok se očekuje gospodarski rast od 2,1 posto.
Kada bi rast cijena trebao usporiti?
Ćorić smatra da bi početak godine trebao donijeti slabljenje inflacijskih pritisaka zahvaljujući postupnom nestajanju baznih učinaka prethodnih poskupljenja i očekivanom smirivanju cijena nafte.
Riječ je o čimbenicima koji bi trebali pridonijeti sporijem rastu cijena, premda to ne znači da će proizvodi i usluge nužno pojeftiniti.
Najvećim rizikom za ostvarenje tih očekivanja ministar smatra moguće pogoršanje geopolitičkih okolnosti, ponajprije nastavak eskalacije sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku.
Ako ne dođe do novih poremećaja na međunarodnim tržištima, vjeruje da bi se planirani gospodarski pokazatelji mogli ostvariti.
Hoće li građani iduće godine živjeti bolje?
Na pitanje očekuje li da će građani 2027. živjeti bolje nego danas, Ćorić je odgovorio da se tome nada i u to vjeruje.
Takva očekivanja temelji na smanjenju inflacijskih pritisaka, povećanju životnog standarda i nastavku gospodarskog rasta. Smatra i da bi ulaganja predviđena novim državnim proračunom trebala dodatno ojačati otpornost hrvatskoga gospodarstva.
Sindikatima ponuđeno povećanje osnovice i naknada za prehranu
Ministar se osvrnuo i na pregovore o plaćama zaposlenih u državnim i javnim službama.
Vlada je za 2027. ponudila povećanje osnovice za obračun plaća od ukupno 3,5 posto te postupno uvođenje naknade za prehranu, koja bi do kraja godine dosegnula 50 eura mjesečno.
Ćorić smatra da je riječ o realnoj ponudi, usklađenoj s mogućnostima državnog proračuna.
Dogovor, međutim, još nije postignut. Sindikati javnih službi odbili su ponuđeno povećanje osnovice i pokrenuli postupak mirenja, dok sindikati državnih službi ponudu trebaju razmotriti na svojim tijelima.
Izdvajanja za obranu nastavit će rasti
Govoreći o povećanim rashodima za obranu, Ćorić je rekao da gospodarski rezultati omogućuju veće proračunske prihode i rashode, zbog čega nije bilo potrebno smanjivati sredstva drugim sektorima kako bi se financirala sigurnosna ulaganja.
Za obranu je u prijedlogu proračuna za 2027. predviđeno oko 1,5 milijardi eura, a ministar je potvrdio da bi izdvajanja trebala nastaviti rasti zbog obveza koje je Hrvatska preuzela u okviru NATO-a.
Istodobno, Vlada planira zadržati deficit opće države na razini od 2,9 posto BDP-a te nastaviti smanjivati udio javnog duga.
Ćorić je naglasio da stabilne javne financije i rast kreditnog rejtinga Hrvatskoj omogućuju povoljnije uvjete zaduživanja. Kao pokazatelj povjerenja građana u državne vrijednosne papire izdvojio je najnovije izdanje jednogodišnjih trezorskih zapisa, u kojem je željeni iznos od milijardu eura dosegnut već nakon pet dana.
Ministar očekuje i da bi nakon ljeta 2027. mogao uslijediti rebalans proračuna, no ne predviđa veće promjene u odnosu na sadašnje planove, prenosi Poslovni dnevnik.
_thumb.jpg)
_thumb.jpg)
