ZAŠTO SU NAM DJECA ANKSIOZNA I DEPRESIVNA? Psihologinja Dolores Kurtela otkriva kako prepoznati simptome na vrijeme

Iako se u prošlosti odlazak psihologu često vezao uz kaznu ili neprimjereno ponašanje, ta se slika danas, nasreću, mijenja.

„Sve je veći porast djece koja sama dođu i sama se jave stručnoj službi jer prepoznaju da imaju neke teškoće i da im je lakše razgovarati s nekime tko je objektivan, tko nije član njihove obitelji“, ističe Kurtela.

Uz same učenike, ključnu ulogu u prepoznavanju problema imaju učitelji koji prvi primjećuju promjene unutar razreda – poput lutajućeg pogleda, izbjegavanja škole ili naglog povlačenja iz vršnjačkih skupina.

Utjecaj „uljepšanog“ svijeta na internetu i pritisak na djevojčice

Dok se kod mlađe djece problemi češće vrte oko narušene obiteljske dinamike, ulaskom u pubertet i adolescenciju fokus se seli na vršnjačke odnose i digitalni svijet. Psihologinja naglašava da djeca nemaju razvijeno kritičko mišljenje i lako upadaju u zamku konstantnog uspoređivanja s nerealnim sadržajem na društvenim mrežama.

„Danas je izuzetno veliki problem stvaranje slike o sebi kod djevojčica. One su sklonije uspoređivanju s influencericama i poznatim osobama. Mi odrasli moramo biti tu da im pokažemo kako na internetu stvari nisu uvijek točne – one nisu nužno lažne, ali su svakako uljepšane“, objašnjava psihologinja.

Konstantno uspoređivanje kod djece izaziva pitanja poput: „Zašto je moj život dosadan, a njihov savršen? Zašto sam ja jedini nesiguran?“, što izravno pothranjuje tjeskobu.

Kako razlikovati običnu tremu od ispitne anksioznosti?

Psihologinja objašnjava da je povremena trema pred ispit ili usmeno odgovaranje dobra i prirodna jer djetetu pokazuje da mu je stalo i potiče ga da dâ svoj maksimum. Problem nastaje kada se razvije ispitna anksioznost.

Cijelu epizodu možete pogledati klikom na LINK.