Tomislav Franušić: Ništa nije vrijednije od mentalnog zdravlja djece, a škola im mora biti pratiteljica, ne prepreka

Individualni pristup bez spuštanja kriterija

Govoreći o tome kako u praksi izgleda rad s učenicima bez snižavanja kriterija znanja, Franušić ističe prednost manjih razrednih odjela od 15 do 16 učenika. Osim redovite, dopunske i dodatne nastave, učenicima su na raspolaganju tjedne konzultacije te jedan dan u mjesecu kada su nastavnici oslobođeni redovite nastave kako bi se posvetili isključivo individualnom radu.

„Uvijek razgovaramo o učeniku kao pojedincu, ne samo kao dijelu grupe, nego kao o individui sa svojim specifičnim kvalitetama, potrebama i poviješću. Od prvog intervjua na upisu do kraja školovanja nastojimo zadržati takav odnos”, naglasio je Franušić.

Gdje prestaje pomoć roditelja, a počinje šteta?

Franušić upozorava da su škola i roditelji nekoć bili partneri, dok se danas taj odnos nerijetko pretvara u suprotstavljene strane. Kao ključnu granicu u odgoju navodi trenutak u kojem roditelj počinje odrađivati djetetove obveze umjesto njega, priznajući da je i sam tu grešku uvidio tijekom razdoblja online nastave u pandemiji.

„Korist roditelja traje do one točke dok djetetu pomognete da samo uradi zadatak. Štetnost nastaje kada mi odrađujemo zadatak za njega ili kada ga lažno opravdavamo. Cjelovitu osobu i cjeloviti odgoj mogu pružiti samo obrazovna institucija i obitelj zajedno”, poručio je.

Mentalno zdravlje mladih na prvom mjestu

Poseban naglasak u razgovoru stavljen je na psihičko stanje mladih. Franušić ističe kako su današnje obiteljske dinamike često teške te da nezreli konflikti odraslih pred djecom ostavljaju dugoročne posljedice.

„Ništa nema vrijednije od mentalnog zdravlja djece – nikakva škola, nikakve ocjene, nikakvi fakulteti ni uspjesi. Mentalno zdravo dijete je nešto za što se, nažalost, moramo boriti”, istaknuo je, dodajući kako škola u suradnji sa stručnom službom i roditeljima nastoji diskretno reagirati čim primijeti povlačenje ili problem kod učenika.

Umjetna inteligencija kao alat, a ne zamjena za znanje

Dotaknuvši se suvremenih tehnologija i slabijih čitalačkih navika mladih, ravnatelj upozorava na opasnost nekritičkog korištenja umjetne inteligencije. Smatra da učenici najprije moraju steći vlastito znanje, naučiti pravopis i sposobnost izražavanja na materinskom jeziku, dok im umjetna inteligencija može poslužiti tek kao nadopuna ili provjera vlastitog rada.

Podrška mladim sportašima i snaga vlastitog primjera

Budući da gimnaziju pohađa velik broj vrhunskih mladih sportaša i reprezentativaca, Franušić naglašava da obrazovni sustav mladima ne smije biti „omča oko vrata”, već podrška i pratitelj na njihovu putu.

Na samom kraju razgovora roditeljima i nastavnicima uputio je poruku o strpljenju, razumijevanju i važnosti vlastitog primjera:

„Djeca su ona koja gledaju naše ponašanje i prema našem odnosu prema stvarnosti procjenjuju što je dobro, a što nije. Džaba nam je izgovoriti tisuću riječi ako iza njih ne stojimo vlastitim djelima”, zaključio je Tomislav Franušić.